Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
Ekskluzivna ponuda
Iskoristi priliku za 50% popusta na 14-dnevni jelovnik za mršavljenje s receptima. Ograničena količina i broj dana!
Prvi sam put čuo za ovaj način prehrane prije nekoliko godina, ali nisam obraćao pažnju na njega. Jednostavno mi se činilo suludim da bi itko to smatrao smislenim oblikom prehrane pa sam radije pisao o drugim temama i razbijao druge mitove.
Nažalost, ova dijeta i dalje postaje sve popularnija, tako da je sada u 2019. došlo vrijeme da konačno obradim i ovu temu.
Što je mesožderska (carnivore) prehrana?
Kao što se da naslutiti iz imena, to je prehrana u kojoj se konzumiraju isključivo namirnice životinjskog podrijetla (uz vodu i sol). Bez povrća, voća, biljnih ulja, čak i začina.
Jelovnik im se bazira na sljedećem: crveno meso, meso peradi, riba, jaja, organi životinja, mesne prerađevine i životinjska mast. Prednost se najčešće daje masnijim komadima mesa kako bi lakše balansirali unos proteina i ukupnih kalorija. Mliječni proizvodi su tehnički dozvoljeni, ali mnogi sljedbenici tog režima prehrane ih ne konzumiraju.
Zašto ljudi slijede mesoždersku prehranu?
Postoje dva glavna razloga zašto se ljudi odluče za nešto ovako ekstremno:
- Kako bi izgubili kilograme
- Kako bi riješili probleme za koje vjeruju da su uzrokovani intolerancijama na pojedine namirnice
U idućim odlomcima ćemo se osvrnuti na obje stavke, a krećemo s gubitkom kilograma.
Mesožderstvo i gubitak kilograma
Je li moguće smršaviti jedući samo životinjske proizvode? Moguće je.
Postoje li ljudi koji su smršavili na ovaj način? Postoje.
Je li ovaj način prehrane po nečemu posebno dobar za gubitak kilograma? Nije!
Kao što redoviti čitatelji već znaju, promjene u tjelesnoj masi su posljedica ravnoteže energije. Ako unosimo manje energije nego je našem tijelu potrebno, prisilit ćemo da ga da počne trošiti masno tkivo. O metabolizmu energije sam već detaljno pisao pa ću zainteresirane uputiti na taj članak.
Ono što ide u prilog mesožderskoj prehrani kada pričamo o gubitku kilograma je visok unos proteina, konzumacija hrane koja zahtijeva dosta žvakanja te monotonost prehrane. Sve te stavke utječu na unos energije i vrlo često rezultiraju smanjenjem unosa bez brojanja kalorija.
Proteini su najzasitniji od svih makronutrijenata i doprinose očuvanju mišićne mase tijekom kalorijske restrikcije. Žvakanje samo po sebi može imati utjecaja na smanjenje gladi, vjerojatno preko probavnih hormona koji utječu na sitost.
I za kraj, da objasnim kako monotonost prehrane utječe na ukupni unos kalorija. Ako stalno jedemo istu hranu, ona nas manje uzbuđuje. To rezultira time da ćemo ju jesti ako smo gladni, a nećemo se „ubijati“ u njoj iz gušta.
Međutim, ništa od toga nije jedinstveno za mesoždersku dijetu. Sve od toga se može postići i prehranom koja uključuje i biljnu hranu, a i puno više. Evo samo kad pričamo o kontroli ukupnog unosa hrane, povećan unos povrća je ovdje iznimno učinkovit. Kao jednostavan primjer imamo to da kilogram zelene salate ima samo 150 kcal te kilogram rajčice samo 180 kcal, a većina ljudi ne može pojesti u danu tu količinu koliko su te namirnice zasitne.
Mesožderska prehrana kao rješenje za probavne smetnje i autoimune bolesti?
Probavne smetnje poput nadutosti su dosta česta pojava i jedan su od glavnih simptoma intolerancije na hranu. O intolerancijama i testovima za otkrivanje istih sam već ranije napisao članak pa možete baciti oko ako želite znati više o toj temi.
Ukratko, stvarno je moguće da određene namirnice neće odgovarati svima te je izbjegavanje tih namirnica jedini način kako možemo spriječiti neželjene simptome. Kada osoba reducira prehranu samo na meso (i jaja), automatski će izbaciti iz prehrane one namirnice koje joj stvaraju probleme. Na tome se i bazira eliminacijska dijeta, tako da nije čudno da ljudi koji probaju ovaj režim prehrane brzo osjete poboljšanje.
Međutim, to je tek jedan od koraka eliminacijske dijete. Poanta eliminacijske dijete je u tome da se namirnice sustavno uklanjaju iz prehrane na određeni period, a zatim se opet vrate u prehranu i bilježi se reakcija. Tako se može točno odrediti koje su namirnice problematične, a koje osoba može jesti bez smetnji.
Glavni problem kod oslanjanja na mesoždersku dijetu je to što ona nikada ne napreduje od tog početnog koraka. Umjesto da ona bude samo stepenica prema povratku na pravilnu, raznoliku prehranu, ljudi ostanu na ovom koraku.
Ista stvar vrijedi i za određene autoimune bolesti. Postoje dokazi da određene namirnice mogu igrati ulogu kod nekih autoimunih bolesti, ali nema razloga vjerovati da je potrebno ići u takav ekstrem da se izbaci baš sva hrana biljnog podrijetla. To nas dovodi do problema s ovim načinom prehrane.
Nedostaci mesožderske dijete
Što nedostaje mesožderskoj prehrani? Jednom riječju: biljke. Ne bi trebala biti nikakva tajna da je hrana biljnog podrijetla neizostavan dio pravilne prehrane. Prvenstveno zbog vlakana i određenih mikronutrijenata koje je teško podmiriti iz životinjskih proizvoda, ali i zbog fitokemikalija.
Već čujem pobornike ovog načina prehrane kako viču pred ekranom kako vlakna nisu esencijalan nutrijent. I to je točno, vlakna nisu esencijalna, ali su definitivno korisna! Adekvatan unos vlakana se povezuje s cijelim nizom zdravstvenih dobrobiti. Od prevencije krvožilnih bolesti i raznih vrsta raka do ukupne stope smrtnosti.
Hoćete li umrijeti ovaj tjedan ako prestanete unositi vlakna? Ne.
Ove godine? Vjerojatno nećete.
Za dvadeset godina? Nisam baba gatara, ali znanstveni konsenzus je da si bezrazložno povećavate rizik od već navedenih bolesti.
Dobrobiti biljne hrane protežu se dalje od samog unosa vlakana. Tako se unos povrća i voća ističe kao posebno bitna stavka za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja ne samo zbog vlakana, već zbog sadržaja vitamina i minerala. Neki od mikronutrijenata koji mogu biti problematični na prehrani bez biljaka su vitamini C i E te folat.
Valja spomenuti i fitokemikalije (od grčkog phyto, što znači „biljka“). To je skupina biološki aktivnih spojeva koje proizvode isključivo biljke. Fitokemikalije su nazvane vitaminima 21. stoljeća i istraživanje tog područja je još dosta novo, ali smatra se da bi mogle imati korisnu ulogu u ljudskom zdravlju.
Ima ljudi koji slijede ovu prehranu već godinama i hvale se time kako se (još) nisu razboljeli. Jel' bi to kao trebalo biti neko postignuće? Živimo u 21. stoljeću u razvijenom dijelu svijeta, mislim da trebamo malo podići standarde. Cilj nam ne bi trebao biti da uspijemo ne umrijeti od neke bolesti koja generalno pogađa samo zemlje Trećeg Svijeta, već da optimiziramo prehranu za što dulji i kvalitetniji život.
Dok primjerice veganska prehrana može zadovoljiti kriterije pravilne prehrane, prehrana koja u potpunosti izbacuje biljnu hranu ne može se nazvati pravilnom.
Izvori:
- Marta Cuenca-Sánchez i dr. Controversies Surrounding High-Protein Diet Intake: Satiating Effect and Kidney and Bone Health. Adv Nutr. 2015 May; 6(3): 260–266.
- Miquel-Kergoat S. i dr. Effects of chewing on appetite, food intake and gut hormones: A systematic review and meta-analysis. Physiol Behav. 2015 Nov 1;151:88-96.
- Leonard H Epstein i dr. Long-term habituation to food in obese and nonobese women The American Journal of Clinical Nutrition, Volume 94, Issue 2, 1 August 2011, Pages 371–376
- Nicola Veronese i dr. Dietary fiber and health outcomes: an umbrella review of systematic reviews and meta-analyses The American Journal of Clinical Nutrition, Volume 107, Issue 3, 1 March 2018, Pages 436–444
- Aune D i dr. Fruit and vegetable intake and the risk of cardiovascular disease, total cancer and all-cause mortality-a systematic review and dose-response meta-analysis of prospective studies. Int J Epidemiol. 2017 Jun 1;46(3):1029-1056.
- Leitzmann C. Characteristics and Health Benefits of Phytochemicals. Forsch Komplementmed. 2016;23(2):69-74.
Objavljeno 26.03.2019.