Ono smo što jedemo, stara je mudra izreka, koju bismo trebali ozbiljno shvatiti. Ovo se posebno odnosi na unos nezdrave, brze hrane, proizvoda od rafiniranog brašna i šećera te soli. Lekciju o šećeru smo vam već održali, došao je red na sol.

Koliko ste samo puta posezali za soljenkom kada vam se juha nije činila dovoljno slana? Jeste li uz juhu i kruh jeli? A prije ručka, jeli ste i doručak, vjerojatno neki suhomesnati proizvod i nezaobilazni kruh, možda navečer neki čips ili kokice uz televiziju, a zna vam se pogoditi i poneki pomfrit usred tjedna, možda čak ne ni svaki tjedan… Volite li više morsku ili kamenu sol? Morska obično ima dovoljno joda, a kamenoj se dodaje. Neke su slanije, neke manje slane pa i više omiljenije.

Znate li da je ljudskoj prehrani dovoljna količina soli dnevno koja je sadržana u jednoj feti kruha? U primorskim krajevima još i manje jer je zrak zasićen solju pa nema bojazni od nedostataka joda u prehrani. Hrvatski prosjek konzumiranja soli je 12 do 16 grama po stanovniku, a trebalo bi biti četiri do šest grama. Liječnici se slažu, ako ste za doručak pojeli obično pecivo od bijelog brašna, neki namaz ili narezak, unijeli ste dovoljno soli u organizam za cijeli dan. Znači sva sol iz kruha (a vjerujte, kruh jako sole) koji ćete pojesti kasnije tokom dana, a da ne govorimo o obrocima koje ćete pojesti, koji jesu soljeni su vam previše.

Sol utječe na sve vaše vitalne funkcije, počevši od srca i krvnih žila, živčanog sustava, bubrega i prevencije edema, rizik od raka probavnog sustava i sl. Smanjenjem unosa soli doista možemo utjecati na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, bubrežnih bolesti i karcinoma.

Radi se na tome da se upotreba soli smanji na globalnoj količini tako što velike kompanije postepeno smanjuju doziranje soli u određenom artiklu, npr. čipsu ili cornflakesima, kako hrana ne bi prenaglo izgubila „okus“. Jeste se zapitali ikada u kojim sve proizvodima ima soli i u kojim količinama? Koliko je soli dovoljno?

Većina od proizvoda sadrži i šećer i sol. Uz hrpu aditiva, ali o njima ćemo drugom prilikom. Suhomesnati proizvodi, hrenovke, majoneze i dresinzi za salate, kruh i pecivo… Cijeli je popis. Pa stoga, ukoliko ste odlučili izbaciti višak soli iz organizma, obratite pozornost na ono što piše na proizvodu ili deklaraciji.

Liječnici upozoravaju da bi se smanjila potrošnja lijekova protiv visokog krvnog tlaka, kao što je pokazao primjer u Finskoj, gdje je smanjenje soli utjecalo za 80% manje krvožilnih bolesti kod ljudi srednje životne dobi, a nedavno je i u Britaniji proveden sličan projekt. Kada su smanjili potrošnju soli u hrani za 45%, Britanci su odmah smanjili potrošnju lijekova za 15%. Sol zadržava vodu u organizmu pa će te riješivši se soli, riješiti odmah i suvišnih kilograma.

Postoji i mali trik koji vam može pomoći dok se ne odviknete od soli, a kasnije i da vam hrana bude ukusnija – dodajte začine u hranu. Pravilan odabir začina, kao što su npr. bosiljak ili origano smanjiti će potrebu za soljenjem hrane svojim okusima i esencijalnim uljima. Hrana će vam jednostavno biti dobra i sa manjom količinom soli. Osim toga odredite si za početak da ćete stavljati u hranu polovicu količine koju ste do tada stavljali.

Sol je dobra jer osobama koje imaju problema s niskim tlakom pomaže da se on neznatno povisi. Također, dobro ju je jesti ljeti (ponavljamo u umjerenim količinama) kako biste zadržali vodu i elektrolite u organizmu jer se kod pretjeranog ispijanja vode, a slabog unosa soli, elektroliti jednostavno isperu. Umjesto soljenja hrane, zašto se jednostavno ne odlučite na neki sir, primjer paški, koji ćete grickati uz osvježavajuću salaticu? Ili nasjeckate masline u omiljeni rižoto?

Kombinacije su razne, bitno je jedino da ne dodajete više soli ukoliko koristite slane namirnice. I zapamtite za pravilnu prehranu, najvažnije je odlučiti živjeti takvim načinom života, slijediti prirodni bioritam, kako kod navika, tako i kod jela.

Objavljeno 25.10.2011.