Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
Ekskluzivna ponuda
Iskoristi priliku za 50% popusta na 14-dnevni jelovnik za mršavljenje s receptima. Ograničena količina i broj dana!
Jod je najteži kemijski element kojeg možemo naći u biološkim organizmima. Njegova uloga se posebno ističe u radu štitnjače i izgradnju hormona štitne žlijezde.
Iako je elementarni jod rijedak u zemljinoj kori, dosta njegovih soli su topljive u vodi, pa je morska voda najpoznatiji izvor joda.
Jod u ljudskom organizmu
Najčešći izvor joda u našoj prehrani je kuhinjska sol. Glavna uloga joda u našem tijelu je sinteza hormona štitnjače. Štitnjača je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem koja se nalazi s prednje strane vrata i sastoji se od dva povezana režnja.
Štitnjača luči dva glavna hormona: tiroksin T4 (tetrajodtironin) i T3 (trijodtironin). Hormoni štitnjače utječu na gotovo sve stanice u organizmu. Reguliraju brojne fiziološke procese: rast, razvoj, metabolizam, reproduktivne funkcije. Ako štitnjača izlučuje previše hormona, laički možemo reći da se sve ubrzava (bazalni metabolizam, razgradnju masti i ugljikohidrata), a u suprotnom slučaju da se sve usporava.
Hormoni štitnjače su iznimno bitni za razvoj središnjeg živčanog sustava, pogotovo u razdoblju od 15-og tjedna do treće godine života. Manjak joda u prehrani uzrokuje hipotireoidizam, a jedan od prvih i najvidljivijih simptoma nedostatka joda je gušavost. S druge strane, višak joda u organizmu može rezultirati pojačanom proizvodnjom hormona štitnjače tj. hipertiroidizmom.
Potrebe za jodom
Hipofiza luči tireotropni hormon, TSH (eng. Thyroid Stimulating Hormone) te pomoću njega strogo kontrolira rad štitnjače. TSH djeluje na apsorpciju joda iz krvi u štitnjaču i potiče rad hormona štitnjače. Međutim kad je unos joda jako nizak, proizvodnja hormona štitnjače se smanjuje iako TSH raste. Takvo stanje nazivom hipotireoza.
Nedostatak joda pokazao se kao glavni uzrok mentalnih retardacija u svijetu. Potrebe za jodom povećavaju se u trudnoći. Blagi do umjereni nedostatak joda u prehrani majke dovodi do poremećaja u neuropsihološkom i kognitivnom razvoju djeteta te je zabilježeno kako je u 68% djece, u područjima nedostatnog unosa joda, dijagnosticiran poremećaj pažnje i hiperaktivnost. Što se odraslih tiče, manjak joda uzrokuje gušu, hipotireoidizam i pogoršanu mentalnu funkciju. Neki od simptoma hipotireoidizma su umor, dobitak na tjelesnoj težini, osjetljivost na hladnoću, konstipaciju, suhu kožu, gubitak kose, promuklost, mentalna apatiju i problemi s koordinacijom.
Preveliki unos joda vodi k sličnim simptomima kao i prenizak: abnormalan rast štitnjače, hipotireoidizam ili hipertireoidizam te tireoiditis (upala štitnjače). I dok umjereno povećani unos joda zdravi organizam može sam izregulirati (inhibiranjem razina hormona štitnjače u plazmi - što se naziva Wolff–Chaikoffljev učinak), određena skupina ljudi (primjerice oboljeli od autoimunih bolesti štitnjače, nedostatka joda ili nodularne guše) posebno je osjetljiva na pretjerane količine joda. Njihov organizam reagira negativno na pretjerane količine joda (vrućicom, povećanjem žlijezde slinovnice, jododermom i probleme s vidom.
Akutno trovanje jodom je rijetko i obično nastaje pri dozama od više grama. Simptomi uključuju osjećaj pečenja u ustima, grlu i želucu, vrućicu, mučninu, povraćanje, dijareju, abdominalne bolove, slab puls i komu. Otopine s visokim koncentracijama joda (npr. Lugolova otopina) mogu uzrokovati oštećenje tkiva ako se koriste duže vrijeme.
Preporuke za unos joda (µg/dan)
Godine/populacija | WHO |
Djeca 0-5 godina | 90 |
Djeca 6-12 godina | 120 |
Odrasli <12 godina | 150 |
Trudnice | 250 |
Dojilje | 250 |
Mjerenje koncentracije joda u mokraći se smatra pouzdanim odrazom unosa joda u organizmu. Izlučivanje joda mokraćom u količini većoj od 100 µg u 24 sata ili u koncentraciji od 5 µg/dL u uzorku mokraće, upućuje na zadovoljavajući unos joda.
WHO kriteriji za procjenu unosa joda u populacijama temeljem medijana ili raspona koncentracije joda u urinu (eng. Urinary iodine concentration - UIC):
UIC (µg/L) | Unos joda |
Školska djeca | |
< 20 | Nedostatan |
20 - 99 | Nedostatan |
100 - 199 | Dostatan |
200 - 299 | VIše nego dostatan |
> 300 | Prekomjeran |
Trudnice | |
< 150 | Nedostatan |
150 - 249 | Dostatan |
250 - 499 | Više nego dostatan |
> 500 | Prekomjeran |
Dojilje * | |
< 100 | Nedostatan |
? 100 | Dostatan |
*U dojilja medijan UIC je niži od potreba za jodom zbog izlučivanja joda putem mlijeka.
U pojedinim zemljama (SAD, Kanada) postoje preporuke uzimanja multivitaminskih/mineralnih dodataka prehrani koji sadrže jod tijekom trudnoće, uslijed povećanih potreba za istim. Nadoknada od 150 µg/dan joda u trudnica i dojilja se smatra sigurnom.
2016. je u sklopu disertacije provedeno istraživanje koncentracije joda u urinu trudnica u Hrvatskoj. Zaključak istraživanja je da analize koncentracije joda u urinu odgovaraju svjetskim trendovima. Prosječna vrijednost je bila 165 µg/L, točnije zadovoljavajuća. Međutim, kad se gleda pojedinačno, čak 44 % trudnica ima vrijednosti koncentracije joda u urinu ispod preporučenih.
Taj manjak se objašnjava smanjenom upotrebom jodirane soli u industrijski proizvedenoj hrani, izloženosti tvarima koje utječu na unos joda u samu štitnjaču (perklorati – nađeni u hrani i vodi za piće, nitrati – nađeni u hrani i vodi za piće te tiocijanati – nađeni u dimu od cigareta, kupusu, prokulicama i ostalom povrću iz porodice krstašica) te pojačanim preporukama za smanjenje unosa soli zbog porasta kardiovaskularnih bolesti, posebice povišenog krvnog tlaka te sve češćoj upotrebi raznih nejodiranih soli.
U radu je ujedno dokazano da trudnice koje uzimaju dodatke prehrani koji sadrže jod imaju dostatan unos joda prema WHO preporukama.
Izvori joda u hrani
Izvori joda u hrani dosta variraju. Ovise o količini joda u tlu, uporabi gnojiva, količini u hrani kojima se hrane životinje, načinu obrade hrane. Najveća koncentracija joda je prisutna u morskim životinjama (posebno losos, tuna, bakalar, škampi) te morskim algama (kelp, nori, wakame).
Što se životinjskih izvora joda tiče, najbolji izvor su mlijeko i mliječni proizvodi te jaja i puretina, dok dobri biljni izvori joda uključuju češnjak, sezam, soju, špinat, blitvu, grašak, tikvice, kupus, repu, krumpir, grah. Malo manje količine joda se nalaze i u kukuruzu, suhim šljivama, grožđicama, soku od jabuke i bananama.
Osim konkretne hrane, glavni izvor joda u našoj prehrani je sol. Sol se u Hrvatskoj jodira od 1953, kao mjera prevencije gušavosti. Sol se uglavnom sastoji od natrijevog klorida kojem se dodaju soli joda (kalijev jodat, kalijev jodid, natrijev jodat ili natrijev jodid).
Pravilnik iz 2011. navodi da stolna sol mora biti jodirana s minimalno 25 mg kalijeva jodida na jedan kilogram proizvoda (ili odgovarajućom količinom drugih soli joda). Uključno s prirodno prisutnim jodom, proizvod sadrži 15 do 23 mg/kg joda.
Posebno, na tržište je dozvoljeno stavljati i druge tipove soli koje ne sadrže jod: himalajska sol, košer sol (Kosher salt), cvijet soli (Fleur de Sel, Flower of salt, Flor de la sal), crna sol (Black salt, Kala namak, Sanchal), gruba kristalična sol (Coarse salt, Gos Sel, Sale grosso), ljuskasta sol (Flake salt), keltska sol (Celtic salt, French grey sea salt), francuska morska sol, siva sol (Grey salt, Sel gris, Celtic sea salt), gruba mljevena sol (Grinder salt), havajska morska sol (Alaea, Alae, Hawaiian red salt), organska sol (Organic salt), dimljena morska sol (Smoked Sea Salt).
Namirnice poput cvjetače, kelja, prokulice, repe i kikirikija smanjuju sposobnost iskorištavanja joda za sintezu hormona štitnjače. Na apsorpciju joda negativno djeluje i dim iz cigarete, nedostatak selena, vitamina A i željeza.
Dodaci prehrani s jodom
Dodaci prehrani na tržište dolaze u raznim dozirnim oblicima (kapsule, tablete, tekući oblik). Najčešći oblik joda u dodacima prehrani je kalijev i natrijev jodid te natrijev i kalijev jodat. Osim njega je tu često u dodacima koji sadrže morske alge: kao što su smeđa morska alga (trava) mjehurasti bračić Fucus vesiculosus i smeđe alge iz reda Laminariales (kelp).
Prema Pravilniku o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno te Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, najveća dopuštena količina joda u dodacima prehrani je 225 µg, a preporučena dnevna doza (RDA) 150 µg.
Posebno je bitno pridržavati se uputa o doziranju. Previše joda može prouzročiti velike štete u organizmu, kao što sam ranije navela. Također, u slučaju da pijete lijekove, treba se posavjetovati s liječnikom.
Prekomjerna količina joda koja se unosi hranom može uzrokovati funkcijske poremećaje štitnjače u osoba koje već imaju postojeću bolest štitnjače, ali i u zdravih osoba, djece, fetusa i novoronenčadi. Kao posljedica takvog prekomjernog unosa joda može se razviti hipotireoza ili hipertireoza. S obzirom da morske alge sadrže veliku količinu joda, postoji opravdani rizik za zdravlje potrošača.
U odnosu na preporučeni dnevni unos joda od 150 µg dnevno za odrasle osobe te 250 µg dnevno za trudnice i dojilje (preporuka Svjetske zdravstvene organizacije), konzumiranjem 0,3 grama Kombu algi dnevno doseže se preporučena gornja tolerantna granica dnevnog unosa joda (1000 – 1100 µg/dan). Iz tog razloga maksimalna dnevna količina unosa Kombu algi ne smije biti veća od 0,2 grama dnevnno.
Trudnicama, dojiljama, djeci i osobama s poremećajem štitnjače ne preporuča se konzumiranje Kombu algi zbog mogućih posljedica po zdravlje. Osobama koje planiraju učestalo ili stalno konzumirati Kombu alge savjetuje se prethodno provjeriti odnosno isključiti bolest štitnjače.
Što kaže EFSA?
EFSA ima 5 dozvoljenih tvrdnji vezanih uz jod na dodacima prehrani:
- Jod doprinosi normalnim kognitivnim funkcijama.
- Jod doprinosi normalnoj proizvodnji energije metabolizmom.
- Jod doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava.
- Jod doprinosi održavanje zdrave kože.
- Jod doprinosi normalnoj proizvodnji hormona štitne žlijezde i radu štitnjače.
Za navedene tvrdnje postoje dokazi. Sve ostale preporuke koje srećemo na društvenim mrežama su rekla kazala. Također, svako doziranje izvan referentnih vrijednosti sa sobom može donijeti negativne posljedice, pogotovo kod osoba s autoimunim bolestima (Hashimoto, Graves) kojima često needucirana okolina preporučuje dodatni unos joda. Dakle vi mislite da riješavate problem, a zapravo ga dodatno pogoršavate.
Zaključak
Jod je bitan za normalno funkcioniranje štitnjače, koja par utječe na rad cijelog našeg organizma. Manjak sa sobom nosi ozbiljne posljedice, ali treba biti oprezan s unosom dodataka prehrani koji sadrže jod, pogotovo s previsokim unosom.
Trudnicama se mogu preporučiti dodaci prehrani koji sadrže jod upravo uslijed povećanih potreba za jodom. Međutim bitno je držati se preporučenih doza. Sustavnim provođenjem jodiranja soli, manjak joda nije toliko učestao u našem području. Kao i u slučaju ostalih dodatka prehrani, tako i s jodom treba pratiti upute.
Osnovna je, da dodatak prehrani nije zamjena za uravnoteženu prehranu te da se preporučene doze ne smiju prekoračiti. Također, ako pijete lijekove, svakako se prije korištenja dodataka prehrani treba savjetovati s liječnikom.
Literatura
- Internetska nutricionistička enciklopedija. Definicija hrane. Jod.
- European Comission. Food. EU Register of nutrition and health claims made on foods.
- United States Department of Agriculture. Freezing and Food Safety.
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Jod i štitnjača.
- Pravilnik o soli (2011) Narodne novine 89, Zagreb.
- Pravilnik o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno. Narodne novine 160/2013.
- Eastman CJ, Zimmermann MB. The Iodine DEficiency Disorder. Endotext.
- Borić, M. Analiza koncentracije joda u mokraći trudnica koje uzimaju dodatak prehrani koji sadrži jod; (2016). PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.
Objavljeno 17.09.2019.