Vitamin A je ime za skupinu vitamina topivih u masti, a koji su esencijalni za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Među vitamin A spadaju retinol, retinal i retinil esteri.

Postoje dva oblika ovog vitamina, ovisno o njegovom izvoru:

• retinoid - aktivna forma vitamina A koja potječe iz životinjskih izvora, i
• provitamin A karotenoid - beta-karoten - forma vitamina A koja potječe iz biljaka. U ljudskom organizmu se ovi biljni pigmenti pretvaraju u vitamin A.

Oba oblika vitamina A moraju se metabolizirati intrastanično u retinal i retinoičku kiselinu, aktivne forme vitamina A koje mogu obavljati biološke funkcije ovog vitamina. Ostali karotenoidi koji se u organizma unose hranom (poput likopena, luteina i zaeksantina) se ne pretvaraju u vitamin A.

Različite forme vitamina A se otapaju u micele u lumenu crijeva i apsorbiraju se u mukoznim stanicama dvanaesnika. I retinil esteri i provitamin A karotenoidi se pretvaraju u retinol koji se oksidira u retinal, a potom u retinoičku kiselinu. Većina vitamina A u ljudskom organizmu je pohranjeno u jetri u obliku retinil estera.

Razine retinola i karotenoida se mjere u plazmi te se na taj način određuje i manjak vitamina A u organizmu. No, mjerenje marginalnih razina vitamina A na ovaj način je ograničeno jer njihove ne padaju na minimalne sve dok razina vitamina u jetri nije gotovo na nuli.

Funkcija vitamina A

Vitamin A je ključan za zdravlje imunološkog sustava, stanični rast te međustaničnu komunikaciju i zdravlje očiju. Suplementacija vitaminom A u obliku retinoida je najčešće preporučena osobama koje imaju problema s kožom, uključujući akne i bore. Oralno, vitamin A uzimaju i osobe koje imaju problema sa očnom sluznicom, a daje ga se i osobama s dijagnosticiranim određenim tipovima leukemije.

Vitamin A je kritičan vitamin kad se govori o zdravom vidu. Naime, on je glavna komponenta rodopsina, proteina koji apsorbira svjetlost na receptorima mrežnice. Također, ovaj vitamin održava normalnu diferencijaciju i funkcioniranje očne membrane i rožnice. Sudjelujući u rastu i održavanju zdravlja srca, pluća, bubrega i drugih organa, vitamin A podržava stanični rast i diferencijaciju.

Preporučene doze vitamina A

Većina ljudi prehranom unosi dovoljne količine vitamina A, a u slučajevima manjka ovog vitamina liječnici savjetuju dodatan unos suplementima. Najčešći slučaj manjka ovog vitamina je kod osoba koje boluju od različitih bolesti probavnog trakta te kod osoba s poremećajima prehrane.

Preporučene dnevne doze vitamina A koje se u organizam unose hranom ili dodacima prehrani su kako slijedi u tablici:

U kojoj hrani ima vitamina A?

Kako je rečeno, osim u posebnim okolnostima, većina uspijeva dovoljne količine vitamina A unijeti hranom. Dobri izvori vitamina A su:

• Jaja
• Punomasno mlijeko
• Jetra, teleća
• Tuna
• Slatki krumpir (batat)
• Paprika
• Mango
• Dinja
• Mrkva
• Špinat
• Kelj
• Brokula
• Butternut buča
• Sušene marelice

Rizik od unosa prevelike količine vitamina A

Unos vitamina A kao dodatka prehrani preporučuje se samo uz liječnički nadzor budući da unos prevelikih količina ovog vitamina može imati mnoge neželjene učinke na zdravlje.

Naime, povećane razine vitamina A su povezane sa sniženom čvrstoćom kostiju, problemima s radom jetre te zdravljem djeteta, kod trudnica. Simptomi trovanja vitaminom A uključuju suhu kožu, bolove u zglobovima, povraćanje, glavobolje i stanje opće smušenosti.

Zbog svoje karakteristike da je topiv u mastima, vitamin A se lako može nakupiti u organizmu, posebno u jetri gdje se nalazi njegova najveća količina. Vipervitaminoza A te njezine manifestacije ovise o količini i brzini unosa pretjerane doze ovog vitamina, no simptomi su najčešće akutni.

Kronično stanje hipervitaminoze A je opasno za zdravlje, te u najgorim slučajevima može izazvati komu i smrt. Iako se teoretski kronična hipervitaminoza A može izazvati i unosom ovog vitamina iz hrane, češći je slučaj da je stanje uzrokovano predoziranjem suplementiranim vitaminom A ili terapeutskim retinoidima. Opasnost od ovog stanja često se očituje kroz značajna i nepovratna oštećenja jetre i drugih tkiva.

Studije su potvrdile da dugotrajan unos povećanih količina (oko 1500mcg na dan) vitamina A izaziva smanjenje čvrstoće kostiju te povećava rizik od nastanka fraktura. Povećane razine ovog vitamina mogu negativno utjecati na razvoj fetusa te izazvati malformacije očiju, lubanje, pluća i srca. Stoga, suplementacija vitaminom A nikako nije preporučljiva tijekom trudnoće.

Objavljeno 10.01.2016.