Visok i nizak krvni tlak pojmovi su s kojima se vrlo često susrećemo, no pitanje je jesmo li upoznati s njihovim značenjem te mogućim opasnostima koje iz tih stanja mogu prijetiti zdravlju. Također, prema krvnom tlaku, ako se radi o kroničnom stanju, potrebno je prilagoditi prehranu kako bi se tlak pokušalo stabilizirati te smanjiti negativan utjecaj na opće zdravlje.

U nastavku teksta doznajte što je krvni tlak, što označava njegovu povišenu, a što sniženu vrijednost te kako prehranom utjecati na regulaciju tlaka, ako je to moguće.

Što je krvni tlak?

Sa svakim srčanim otkucajem, srce pumpa krv po tijelu, za što je potreban kisik i energija. Kako se krv pokreće, ona stvara pritisak na stjenke krvnih žila. Krvni tlak je upravo pokazatelj jakosti tog pritiska.

Krvni tlak se mjeri u mmHg (milimetrima žive) i sastoji se od dvije vrijednosti (120/80 mmHg) :

1. Sistolička vrijednost (prva) – najviši krvni tlak koji nastaje kad otkucajem srca (60 – 70 puta u minuti) krv ulazi u arterijski sustav,
2. Dijastolička vrijednost (druga) – niži krvni tlak između dva otkucaja srca, kad se srca odmara.

Što je visok krvni tlak?

Ako u duljem vremenskom periodu (više tjedana) mjerenje krvnoga tlaka pokazuje vrijednosti 140/90 i više od toga, smatra se da osoba ima povišen krvni tlak (hipertenziju). Osim povećanja obje vrijednosti, povišenim krvnim tlakom se smatra i slučaj kad je jedna od vrijednosti povišena.

Osoba koja ima povišen krvni tlak često nema simptoma ili znakova ovoga stanja, već se ono dijagnosticira mjerenjem. No, to podrazumijeva mjerenje kroz dulji vremenski period jer često uobičajene dnevne aktivnosti mogu dovesti do povišenog krvnog tlaka, no tlak se u zdravih pojedinaca brzo vraća na normalne razine.

U slučaju dijagnosticiranog povišenog srčanog tlaka, ono što se događa jest značajan konstantan napor za srce i krvne žile. Kroz dulji vremenski period taj napor dovodi do oštećenja organa, što povećava rizik od niza bolesti.

Primjerice, srčani i moždani udar i kardiovaskularne bolesti najveći su uzrok preuranjene smrti na svijetu, a upravo je povišen krvni tlak najveći uzročnik razvoja tih bolesti. Osim toga, povišen krvni tlak se povezuje s bolestima bubrega, ali i nekim oblicima demencije.

Što može izazvati povišen krvni tlak?

Kod mnogih osoba ne postoji samo jedan uzrok povišenog krvnog tlaka, već se radi o kombinaciji faktora. Povećan rizik od razvoja povišenog krvnog tlaka imaju oni koji:

• Ne jedu dovoljno voća i povrća
• Jedu previše slanu hranu
• Nisu dovoljno aktivni
• Imaju višak kilograma
• Konzumiraju previše alkohola.

I neka zdravstvena stanja mogu biti uzročnik povišenog krvnog tlaka. Primjerice, bolesti bubrega mogu biti krivac za rast tlaka, pa se liječenjem ovoga problema i problemi s tlakom vraćaju u normalu.

Osim navedenih, na porast krvnoga tlaka mogu utjecati i sljedeći čimbenici:

• Godine: s godinama se nakupljaju i utjecaji nezdravog načina života, pa dolazi i do porasta krvnoga tlaka.
• Anamneza: postojanje povišenoga krvnoga tlaka u obitelji pokazatelj je povećanog rizika od njegovog razvoja i kod nasljednika.

Kako je rečeno, povišen krvni tlak označava povišen pritisak na srce i krvne žile što ih s vremenom može oslabjeti i oštetiti. Proporcionalno, što je tlak veći, to je i opasnost od ozbiljnih zdravstvenih problema, veća. Negativni utjecaji povišenog krvnog tlaka su sljedeći:

• Zdravlje srca: povećan rizik od razvoja srčanih i krvožilnih bolesti i infarkta
• Zdravlje mozga: povećan rizik od moždanog udara, ali i od nekih vrsta demencije
• Zdravlje bubrega: povećan rizik od razvoja niza bubrežnih bolesti i otkazivanja bubrega
• Zdravlje udova: povećan rizik od razvoja periferne arterijske bolesti koja može pogoditi noge.

Kako prehranom sniziti povišen krvni tlak?

Osobe s povišenim krvnim tlakom mogu promjerom životnih navika utjecati na snižavanje krvnoga tlaka. Sljedeće smjernice pozitivno će utjecati na krvni tlak:

1. Jedite manje slanu hranu: kako sol podiže tlak, izbacivanjem prekomjerne soli iz hrane snižava se tlak. Većina soli koju prosječan čovjek unese u organizam nije iz onoga što on sam doda u hranu, već iz gotove hrane koja je u pripremi posoljena. Kod kupovine hrane, čitajte deklaracije i birajte namirnice s malo ili nimalo soli.
2. Jedite više voća i povrća: ove namirnice snižavaju krvni tlak. Preporuka je uvijek jesti sezonsko, svježe voće jer sušeno često obiluje soli i šećerom.
3. Smanjite unos alkohola: alkohol značajno podiže krvni tlak pa njegovim izbacivanjem iz svakodnevne rutine, tlak opada.
4. Održavajte zdravu tjelesnu težinu: pretilost je značajno povezan s povišenim krvnim tlakom te povećanim rizikom od niza bolesti. Gubitkom viška kilograma, snižava se krvni tlak, ali i smanjuje opasnost od razvoja niza bolesti. Primjerena prehrana i redovna tjelesna aktinosr pomoći će u održavanju zdrave tjlesne težine.
5. Budite aktivni: izdvojite po 30 minuta, 5 puta tjedno za neku vrstu tjelesne aktivnosti i pozitivno ćete utjecati na krvni tlak, ali i na opće zdravlje. Umjesto sjedenja pred televizorom, odradite lagani i trening i doprinesite zdravlju.

U slučajevima kada ni promjene životnog stila ne doprinesu regulaciji krvnoga tlaka, liječnik će propisati lijekove koji će pomoći u snižavanju krvnoga tlaka.

Što je niski krvni tlak?

Niskim krvnim tlakom se smatraju vrijednosti krvnoga tlaka koje su ispod 90 za sistoličku vrijednost te ispod 60 za dijastoličku vrijednost. I u slučajevima kad je samo jedna od vrijednosti iz mjerenja snižena, tlak se smatra niskim.

Što uzrokuje niski krvni tlak?

Kod mnogih niskotlakaša, je to stanje prirodno i nije izazvano ničim posebnim. Osim toga, neka zdravstvena stanja ili lijekovi mogu izazvati snižavanje krvnoga tlaka.

No, nizak krvi tlak je rijetko stanje oko kojeg se treba zabrinjavati. Ipak, u nekim slučajevima kod naglog pada tlaka, osoba može osjetit mučninu, slabost i vrtoglavicu.

Treba li tretirati niski krvni tlak?

Kod većine osoba s niskim krvnim tlakom, nije potrebna nikakva reakcija. U određenim slučajevima, kada je to potrebno, liječnik će propisati terapiju za podizanje krvnoga tlaka.

Objavljeno 15.07.2018.