Teniski lakat je sindrom prenaprezanja koji zahvaća područje lakta, a glavna karakteristika mu je bol s vanjske strane lakta. Sindrom se uglavnom javlja kod ljudi između 30. i 50. godine života, kod sportaša (najčešće kod tenisača) i kod osoba koji u svom radu ponavljaju pokret rotacije podlaktice ili preopterećuju podlaktične mišiće kao soboslikari, daktilografi, zidari, vrtlari, postolari, zubari, kirurzi, violinisti, gitaristi, pijanisti itd. U 75 % slučajeva se javlja na dominantnoj ruci.

Anatomija teniskog lakta

Lakatni zglob (atriculatio cubiti) je složeni zglob s tri zglobna tijela unutar zglobne čahure, a čine ga tri zgloba:

• articulatio humeroradialis (zglob nadlaktične kosti i kosti podlaktice – radijalna kost)
• articulatio humeroulnaris (zglob nadlaktične kosti i kosti podlaktice – ulnarna kost)
• articulatio radioulnaris proximalis (zglob kostiju podlaktice)

Na distalnom kraju humerusa (nadlaktične kosti) nalazimo medijalno epicondylus medialis i lateralno manji epicondylus lateralis. To su male izbočine s kojih uglavnom polaze podlaktični mišići, pokretači šake i podlaktice, a zahvaćene su kod sindroma teniskog lakta. Bol kod ovog sindroma javlja se s vanjske strane lakta, odnosno u području epicondylus lateralis. Kod sindroma teniskog lakta dolazi do oštećenja tetiva, mišića ili njihovog koštanog polazišta.

Uzrok teniskog lakta

Čest pokret rotacije podlaktice kao primjerice pokreti servisa ili backenda u tenisu, kružni pokreti pri češljanju, bojanje zidova, odvijanje i slično dovode do mehaničkog preopterećenja vanjskog koštanog polazišta mišića te kao što je ranije spomenuto dolazi do oštećenja hvatišta mišića i samih mišića u području lateralnog epikondila.

Simptomi

1. Bol u području lateralnog epikondila (vanjska strana lakta)
2. Izražena bol pri pritisku u području lateralnog epikondila
3. Bol koja se širi i u druge dijelove ruke oko područja lakta
4. Bol se pojačava kod hvatanja šakom ili opružanja prstiju
5. Pojačavanje boli tijekom aktivnosti rukom
6. Oticanje zgloba se vrlo rijetko javlja

Liječenje

Liječenje je najvažnije početi kod najranijih simptoma.

Početni stadij

U početnom stadiju javlja se bol u području lakta s njegove vanjske strane. Bol nestaje nakon odmora i javlja se samo kod aktivnosti. Potrebno je smanjiti mehaničko prenaprezanje, odnosno odmoriti se od aktivnosti koja uzrokuje bol. Potrebno je  provoditi ciljano istezanje i jačanje mišića.

Ovih 7 vježbi vam može uvelike pomoći u ovoj najranijoj fazi, a poželjno ih je provoditi i kao preventivne vježbe ako vam opis posla obuhvaća opetovane rotacije podlaktice. Kod prvih simptoma vježbe je poželjno provoditi 4 do 6 tjedana. Svako istezanje zadržite 15 sekundi i ponovite ga 2 do 3 puta, 5 puta kroz dan. Preporuča se i masaža koja će obuhvatiti meka tkiva podlaktice, nadlaktice te područje oko ramena.

Istezanje ekstenzora šake

Obuhvatite rukom šaku s nadlanične strane i pritisnite je prema dolje, tako da osjetite istezanje u mišićima smještenima na gornjoj strani podlaktice.

Istezanje fleksora šake

Okrenite sada stražnju stranu podlaktice prema gore i usmjerite prste prema podu. Lagano pritisnite s drugom rukom dlan šake dok ne osjetite istezanje  mišića koji su sada s gornje strane, inače su to mišići sa stražnje strane podlaktice.

Jačanje ekstenzora šake

Postavite podlakticu na rub stola, tako da možete flektirati šaku u ručnom zglobu. Dlan je usmjeren prema podu. S opterećenjem u šaci izvedite ekstenziju ručnog zgloba i zadržite 2 do 3 sekunde. Ovom vježbom jačaju se prednji podlaktični mišići.

Jačanje fleksora šake

Postavite podlakticu na rub stola kao i u prethodnoj vježbi, ali tako da vam je dlan okrenut prema stropu. S opterećenjem u šaci izvedite fleksiju u području ručnog zgloba i zadržite 2 do 3 sekunde. U ovoj vježbi jačaju se donji stražnji mišići podlaktice.

Jačanje devijatora šake (mišići koji pomiču šaku lijevo desno)

Postavite podlakticu na rub stola s palcem usmjerenim prema gore. Zadržite 2 sekunde u položaju kada podignete palac prema gore.

Jačanje pronatora i supinatora podlaktice

Položaj je jednak kao i kod prethodne vježbe. Mijenjajte položaj šake tako da palac okrećete gore i dolje. Vježbu prestanite raditi ako se pojavi bol.

Akutna faza

U ovoj fazi bol ne prestaje nakon aktivnosti i postoji mogućnost pojave otekline u području lakta. Potrebno je najprije sanirati upalu (ako postoji) pomoću ledenih obloga, elektroterapije, magnetoterapije, lasera i drugih načina protuupalne terapije. Osim vježbi istezanja preporuča se i mirovanje te ponekad nošenje ortoza i udlaga. Svakako se preporuča masaža koja obuhvaća meka tkiva podlaktice, nadlaktice, ramena i ramenog pojasa.

Kronična faza

Nakon operacije će trebati 3 do 6 mjeseci da se vrati potpuni pokreti i snaga u području podlaktice. Vježbe jačanja i istezanja se preporučuju provoditi godinu dana. 2 do 6 tjedana nakon operacije moći ćete rukom obavljati svakodnevne radnje, a sport koji obuhvaća pokrete podlakticom moći ćete nakon rehabilitacije prakticirati najranije nakon 4 mjeseca (izglednije nakon 6 mjeseci) od operacije. Tijekom aktivnosti preporuča se nositi steznik, a nakon aktivnosti važno je istegnuti mišiće podlaktice.

Objavljeno 10.08.2016.