Jajnici su spolne žlijezde i dio su ženskog reproduktivnog sustava. Ovi organi ovalnog oblika i veličine malo većeg badema luče spolne hormone i sudjeluju u  razvitku jajnih stanica u žena. Smješteni su u zdjelici i pričvršćeni su za maternicu. Bolesti jajnika česte su i dijele se u nekoliko kategorija:

• Funkcionalne promjene jajnika - ciste na jajnicima, policistični jajnici, atrofija jajnika i hiperplazija jajnika
• Poremećaji razvitka jajnika
• Upale jajnika
• Novotvorine jajnika (dobroćudne i zloćudne)

U ovom članku više ćemo govoriti o novotvorinama jajnika, a posebno o zloćudnim tumorima koji napadaju jajnike.

Tumorima slične formacije

Histološka građa jajnika i njegova funkcija u organizmu uzrok je mogućnosti razvoja više vrsta tumora na jajnicima. Naime, tijekom generativnog razdoblja, ženin organizam proizvede određen broj folikula, koje se smatraju funkcionalnim cistama, a koje u periodu ovulacije pucaju i oslobađaju jajnu stanicu.

U određenim slučajevima ne dolazi do pucanja folikule već ona nastavlja svoj rast što predstavlja patološku promjenu u ženinom organizmu. Ove promjene se nazivaju „tumorima sličnim formacijama“. Ove vrste tumora se i dijagnostički i terapijski razlikuju od pravih tumora, a najčešći simptom je produženo menstrualno krvarenje.

Pravi tumori jajnika

Prave tumore jajnika karakterizira nastanak i slobodan rast umnožavanjem stanica. Zbog ovakvog rasta, mogu doseći velike dimenzije, do zauzimanja cijeloga abdomena.

Prave tumore jajnika dijelimo na:

• Benigne tumore jajnika – Cistadenom jajnika, Cistadenofibrom, Dermoidna cista, Brennerov tumor, Fibrom jajnika, Tumori granuloza stanica, Tumori teka stanica, Arenoblastom ili Androblastom i Ginadroblastom
• Maligne tumore jajnika (karcinome)

Maligni tumori jajnika (rak jajnika) su najsmrtonosniji ginekološki tumor što je uzrokovano progresivnim napretkom, kasnim otkrivanjem te lošim rezultatima liječenja. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 4 – 20/100.000 žena obolijeva od malignog tumora jajnika.

Prema studiji objavljenoj u Acta Med Croatica epidemiološki rizični i zaštitni čimbenici za razvoj karcinoma jajnika su:

Simptomi i dijagnostika karcinoma jajnika

Karcinom jajnika je iznimno smrtonosan upravo zbog teške i najčešće prekasne dijagnostike. Naime, zasad ne postoji učinkovita metoda ranog otkrivanja raka jajnika, a kad se to i dogodi najčešće je to „slučajan nalaz“ prilikom operativnog zahvata unutar abdomena zbog neke druge dijagnoze.

Studije potvrđuju da se oko 75% karcinoma jajnika razvija izvan samih jajnika (iz trbušne maramice i jajovoda) a potom se širi jajnikom te je u trenutku dijagnosticiranja već široko rasprostranjen i prisutan na više mjesta.

Simptomi karcinoma jajnika su simptomi postojanja mase unutar donjeg tijela trbušne šupljine koja stvara pritisak na okolne organe. Oboljeli se najčešće žale na nadimanje i opstipaciju te probleme s mokrenjem zbog smanjenog kapaciteta mjehura.

Osim ovih simptoma javljaju se brzo zasićenje nakon malog obroka, vjetrovi, bolovi u donjem dijelu leđa, bolovi u zdjelici. Velike tumorske mase ženama daju izgled trudnice, a zbog energetskih potreba koje tumor ima, oboljele gube na težini.

Najvažniji dio dijagnostike tumora jajnika jest njegovo diferenciranje na maligne i benigne što se provodi standardnim laboratorijskim pretragama, ultrazvukom, CT-om ili MR-om i specifičnim analizama tumorskih markera.

Terapija karcinoma jajnika

Terapija malignih tumora jajnika je, kao i kod drugih oblika tumora, kirurška, citostatska i radijacijska, a najčešće se provode kombinacije različitih metoda. Odabir terapije ovisi o stadiju bolesti, tipu tumora, životnoj dobi oboljele i reproduktivnoj anamnezi. Općenito, što je bolest u naprednijoj fazi, to je potrebniji kirurški zahvat.

Karcinomi jajnika dijele se u četiri kategorije prema stupnju uznapredovalosti, pri čemu je I. kategorija, tumor u početnoj fazi koji je ograničen samo na jajnike, dok je IV. kategorija tumor s udaljenim metastazama, uključujući i metastaze na jetri.

Izliječenje karcinoma jajnika

Kako stoji u MSD Priručniku dijagnostike i terapije, stope 5–godišnjeg preživljenja uz liječenje iznose u stadiju I od 70 do 100%, u stadiju II 50 do 70%, u stadiju III 15 do 35% i u stadiju IV 10 do 20%. Prognoza je lošija kad je tumor agresivniji ili kad se operacijom ne može u potpunosti odstraniti vidljivo tkivo; u tom slučaju je najbolje zahvaćeno tkivo smanjiti na <1 cm promjera. U stadijima III i IV stopa recidiva iznosi oko 70%.

Rak jajnika peti je po učestalosti među malignim bolestima od kojih obolijevaju žene i najsmrtonosniji od svih ginekoloških karcinoma. Kako bi se bolest dijagnosticirala u što ranijoj fazi ženama se preporučuju redoviti ginekološki pregledi koji uključuju pregled transvaginalnim ultrazvukom (UZV) jednom godišnje.

Prema podacima Centra za reproduktivno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ godišnje se u Hrvatskoj bilježi oko 450 slučajeva raka jajnika. Pojavnost raste s dobi i najviša je u dobi od 65 do 69 godina. Rak jajnika zauzima peto mjesto po učestalosti – iza raka dojke, debelog crijeva i rektuma, pluća i tijela maternice.

Referenca: 

1. Haller, V. Matković. Što morate znati o raku jajnika, Informacijska knjižica za bolesnice, Zagreb. Hrvatska liga protiv raka, 2015.
2. Marić, M. Klarić, B. Bačić. Karcinom jajnika – probir i dijagnoza. Acta Med Croatica, 68 (2014) str. 273-281

Objavljeno 10.07.2018.