Lupus je autoimuna bolest kod koje imunosni sustav napada zdrave organe i tkiva u tijelu. Upale uzrokovane lupusom mogu zahvatiti različite sustave u tijelu, uključujući zglobove, kožu, bubrege, krvne stanice, srce, pluća i mozak. Zbog svoje specifičnosti lupus je često teško dijagnosticirati zbog sličnosti simptoma s drugim bolestima.

Jedan od najizraženijih znakova kod većine oboljelih od lupusa je osip po licu koji podsjeća na krila leptira. Neki se rađaju s genetskom predispozicijom za razvoj lupusa koja se može aktivirati infekcijama, određenim lijekovima ili suncem. Iako zasad nema lijeka, liječenjem se mogu kontrolirati simptomi.

Tipovi

Sistemski eritemski lupus (SEL) najčešći je oblik lupusa. Ime je dobio zbog činjenice da zahvaća više različitih organskih sustava, a intenzitet simptoma može biti umjeren do jako izražen. Isto tako simptomi se s vremenom mogu pogoršati i zatim u kratkom vremenu poboljšati, odnosno nema pravilnog obrasca već se svaki slučaj razlikuje od drugog.

Diskoidni eritemski lupus (DEL; kronični kožni lupus) oblik je koji generalno zahvaća samo kožu. Može uzrokovati osip i trajne lezije na koži. U ovom obliku nisu pogođeni unutarnji organi, međutim u 10% slučajeva ovaj se oblik može razviti u sistemski eritemski lupus.

Lijekovima izazvan eritemski lupus (medikametozni) oblik je lupusa koji je, kako mu i naziv kaže, izazivan dugoročnim korištenjem određenih lijekova. Ovaj oblik u pravilu ne zahvaća unutarnje organe, ali može izazvati upalu perikarda (perikarditis) i poplućnice (pleuritis). Prestankom korištenja lijekova kroz nekoliko tjedana simptomi se povlače.

Neonatalni lupus je rijedak oblik lupusa koji se javlja kod novorođenčadi čije majke u najvećem broju slučajeva boluju od lupusa, iako se neonatalni lupus može naći i u djece majki koje ne boluju od lupusa. Najčešći su simptomi osip koji se javlja nedugo nakon poroda, no prolazan je i nestaje bez ostavljanja ožiljaka. Drugi simptomi koji se rjeđe javljaju poremećaji su krvne slike i rada srca. Djeca s neonatalnim lupusom normalno odrastaju i imaju male izglede za razvoj lupusa kasnije tijekom života.

Uzroci

Liječnici još uvijek ne znaju što točno uzrokuje lupus, to je i jedan od razloga zašto lupus zovu „bolest s tisuću lica“. Svaki slučaj je poseban, i na temelju velikog broja dijagnoza doneseni su zaključci koji bi faktori mogli biti odgovorni za razvoj lupusa kod pojedinca.

U najvećem broju slučajeva radi se o kombinaciji nekih od faktora:

• okolina – pušenje, stres, izloženost toksinima kao što je silikatna prašina
• genetika – dosad je otkriveno više od 50 gena povezanih s lupusom, povijest bolesti u obitelji
• hormoni – povećane koncentracije hormona, prvenstveno estrogena
• infekcije – u tijeku su brojna istraživanja kojima se žele dokazati postoji li povezanost između različitih infekcija i razvoja lupusa
• lijekovi – dugotrajna upotreba lijekova kao što su hidralazin, prokainamid i kinidin povezana je s razvojem lupusa uzrokovanog lijekovima
• fotoosjetljivost – izloženost suncu, ponekad i umjetnom svjetlu, koje sadrži UV zračenje

Simptomi

Ovisno o tipu lupusa javljaju se razni simptomi koji mogu zahvatiti različite organe i tkiva. Pojava simptoma može se dogoditi iznenada i isto tako mogu iznenada i nestati, dok su neki simptomi trajni ili mogu ostati dugo prisutni. Također, određeni simptomi se mogu dosta često javljati.

Prvi znakovi razvoja lupusa mogu se javiti između 20-ih i 30-ih godina. S obzirom na to da su simptomi lupusa slični simptomima drugih bolesti, pojava nekih ne mora nužno značiti da je osoba oboljela od lupusa, ali ipak treba pripaziti.

Iako je svaki slučaj lupusa poseban, najčešći simptomi i znakovi koji se javljaju su:

• visoka temperatura
• umor
• bol u tijelu
• bol u zglobovima
• osip (najizraženiji oblik javlja se na licu)
• lezije kože
• glavobolja
• zbunjenost
• gubitak pamćenja
• otežano disanje
• Sjögrenov sindrom (suha usta i oči)
• bol u prsima, najčešće uzrokovana perikarditisom i pleuritisom

Rizični faktori i skupine

Određene skupine imaju povećani rizik za razvoj lupusa, no treba zapamtiti da su to samo rizične skupine, i ne znači nužno da će razviti jedan od oblika lupusa. Primjeri nekih rizičnih faktora:

• spol – žene u pravilu češće obolijevaju od lupusa (9 od 10 oboljelih), ali simptomi su izraženiji kod muškaraca
• dob – iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi, najčešće se dijagnosticira kod osoba između 15 i 44 godine
• rasa – češće se javlja kod osoba crne puti
• obiteljska povijest – veći je rizik za razvoj ako je netko u obitelji bolovao od lupus

Liječenje

Trenutno ne postoji lijek protiv lupusa, ali liječnici su razvili puno različitih protokola:

• kojima se simptomi drže pod kontrolom kad se pojave kod osobe,
• kojima se prevenira pojava simptoma,
• smanjuje količina štete u organizmu koja može nastati

Protokoli u pravilu podrazumijevaju korištenje lijekova kojima se nastoji ublažiti simptome koji se manifestiraju i bitno je pratiti djelovanje lijekova jer neki lijekovi kod jedne osobe mogu dati odlične rezultate, dok kod druge mogu izazvati još teže simptome. Bitno je dosljedno pratiti preporuke liječnika i držati se protokola jer iako trenutno lijeka nema, ljudi oboljeli od lupusa mogu voditi normalan život. Kada se osobi dijagnosticira lupus, odnosno kada se odrede simptomi koji se javljaju, liječnik propisuje protokol kojim će stanje držati pod kontrolom.

Redovitim kontrolama prati se razvija li se lupus dalje, pojavljuju li se novi simptomi i postoji li potreba za propisivanjem novih protokola. Nakon dijagnosticiranja lupusa često je potrebno promijeniti određene životne navike, na primjer smanjiti veliku izloženost UV zračenju, potrebno je uvrstiti redovitu tjelesnu aktivnost u svoj život, kao i promijeniti loše prehrambene navike i koristiti dodatke prehrani koji pomažu u smanjenju simptoma.

Po pitanju prehrane, cilj je unositi što zdravije namirnice, preporučuje se riba bogata omega-3 masnim kiselinama, hrana bogata kalcijem, i konzumiranje cjelovitih žitarica, voća i povrća. Alkohol i hranu koja je jako slana i sadrži mnogo kolesterola potrebno je izbjegavati jer mogu imati negativne indikacije s lijekovima i dovesti do pojačanih reakcija pojedinih simptoma. Osobe kojima se fotoosjetljivost javlja kao jedan od simptoma morat će osigurati dovoljnu količinu vitamina D kroz dodatke prehrani.

Iako može zahvatiti veliki broj organa i uzrokovati mnoge probleme u organizmu, lupus je bolest koja se može staviti pod kontrolu i ljudi s njime mogu normalno živjeti. Lupus nije zarazan, tako da osoba može funkcionirati u društvu bez ikakvih prepreka po pitanju kontakata s drugim osobama. Napretkom medicine po pitanju lupusa omogućen je normalan životni vijek osobama kojima je dijagnosticiran lupus, uz pridržavanje svih preporuka liječnika i promjenom određenih životnih navika.

Reference:

1. Putterman, Chaim & Caricchio, Roberto & Davidson, Anne & Perlman, Harris. (2012). Systemic Lupus Erythematosus. Clinical & developmental immunology. 2012. 437282. 10.1155/2012/437282.
2. Everything You Need to Know About Lupus. Dostupno na: Healthline.
3. What is lupus? Dostupno na: Lupus Foundation of America.

Objavljeno 06.02.2021.