Križobolja prati čovjeka najvjerojatnije od početka njegova razvoja pa sve do danas. Bol u leđima cijena je evolucije – prijelaz iz četveronožnog u uspravni hod omogućio je čovjeku dominaciju na Zemlji, ali i opteretio kralježnicu.

U razvijenim zemljama, 50 do 80 % stanovništva iskusilo je bol u leđima. Prve križobolje mogu se javiti već oko 30. godine. Rezultat je to nezdravog stila života, s premalo kretanja, a previše sjedenja na poslu, u slobodno vrijeme, uz kompjutor, u automobilu...

Kralježnica je koštani stup dug oko 75 cm u muškaraca i 65 cm u žena. Sastoji se od 33 kralješka koji su međusobno u vratnom, grudnom i slabinskom dijelu povezani međukralježničnim kolutima (disci intervertebrales), a u krstačnom i trtičnom dijelu su srasli i čine istoimene kosti. Podržava ju oko 140 mišića koji upravljaju njezinim pokretima – od mišića vrata, leđa i prsnog koša, do mišića trbuha i dna zdjelice.

Od 33 kralješka, 24 ih je povezano međukralježničnim kolutima koji elastično raspodjeljuju opterećenja.

U svakom kolutu nalazi se vanjski vezivni prsten, a u sredini mekana jezgra, koja poput opruge ublažava potrese pri prijenosu sila. Ta jezgra je poput hladetinaste mase koja kod mladih ljudi sadrži i do 88 % vode.

Promjene u mekoj jezgri započinju već u pubertetu, a s godinama se sadržaj tekućine smanjuje čak na 70 %. No unatoč promjenama međukralješničnim diskusima, njihovo se opterećenje s godinama ne smanjuje.

Akutna križobolja

Nastaje naglo, najčešće nakon "krivog" pokreta ili podizanja tereta, pri čemu se osjeća bol u donjem dijelu leđa. Bol može biti tako jaka da bolesnik ostane trenutačno ukočen u određenom položaju. Ako je pritisnut i živac koji na tom mjestu izlazi iz kralježnice, bol "sijeva" duž noge, nekada sve do stopala. Takvo stanje nazivamo lumboishijalgija ili "išijas" .

Kronična križobolja

Smatra se bol u leđima koja traje više od 14 dana, a posljedica je dugotrajnih, kroničnih procesa starenja i trošenja kralježnice (degenerativnih promjena).

Deformirani kralješci i diskusi, upale malih zglobova te promjene na ligamentima i mišićima, mogu pritisnuti živčane strukture uzrokujući bol. Tada je bol dugotrajna ili se javlja povremeno uz osjećaj zakočenosti, ali je uvijek blaža od akutne.

Bol je znak da nešto ne funkcionira kako treba, no uvijek je bolje ulagati u očuvanje zdravlja i ne čekati da se pojavi bol . Čvrsti mišići = zdrava leđa.

Za zdravlje kralježnice izuzetno je važno postići prirodnu i ujednačenu napetost svih mišića i redovito izvoditi vježbe za njihovo jačanje.

Kretanje je najbolja zaštita kralježnice, jer samo redovita izmjena mirovanja i opterećenja omogućuje prokrvljenost kralješaka i mekih tkiva kralježnice koji tako mogu primati hranjive tvari i uklanjati vlastite otpadne proizvode.

Kralježnici najbolje odgovara plivanje, košarka, odbojka, rukomet te planinarenje. Važno je istodobno održavati primjerenu tjelesnu težinu, jer zbog svakog kilograma viška na trbuhu, kralježnica trpi opterećenje od 7 kilograma !

Zbog sjedilačkog načina života poremećaji kralježnice vrlo su česti, ali vrlo je jednostavno održavati zdravlje kralježnice. Treba redovito vježbati vježbe koje jačaju trbušne i leđne mišiće, one koji oblikuju "prirodni mišićni steznik" koji podržava kralježnicu, objašnjavaju dr. med. Tatjana Nemeth Blažić i dr. med. Verica Kralj.

Objavljeno 10.10.2006.