Odmah iza glavobolje, bolovi u leđima danas su drugi najčešći razlog zbog kojeg ljudi traže pomoć liječnika. U nekim slučajevima bol povezana s kralježnicom je toliko jaka i nepodnošljiva da su osobi otežane svakodnevne aktivnosti, što nerijetko znači i izostajanje s posla. Dok mnogi ljudi troše gomile novca na razna liječenja i terapije, stručnjaci upozoravaju da to ne može biti trajno rješenje jer su problemi s kralježnicom najčešće ništa drugo nego odraz nezdravog života.

Ne sjećate se kada ste zadnji put ustali iz kreveta bez bolova u leđima? Iako su svjesni da srž problema leži u nekvalitetnom krevetu, većina ljudi će jednostavno nastaviti s kukanjem kako se svako jutro jedva dignu ili će krenuti na terapije. Zar ne bi bilo najlogičnije promijeniti krevet i na taj način utjecati na bolove?

Računajući da spavamo skoro trećinu života, na krevetu doista ne bi trebalo štedjeti. Osim toga, kvalitetan san je potreban da bi se čovjek odmorio te napunio energijom, a ne da se probudi kao da je radio čitavu noć.

Uzroci tegoba povezanih s kralježnicom započinju već u ranim školskim danima, gdje djeca opterećuju svoja mlada leđa nepotrebnom težinom školskih knjiga. Pritom provode veliki broj sati sjedeći na neadekvatnim stolicama u nepravilnim položajima.

Dakle, već onda bi trebalo preventivno utjecati na djecu na način da im se uz pomoć kvalitetnih stolaca i stolova omogući pravilno i kvalitetno grijanje školskih klupa, smanji teret školskih torba te educira mališane o posljedicama nepravilnoga držanja i promovira tjelesna aktivnost.

Križobolja – epidemija 21. stoljeća

Tegobe povezane s kralježnicom se uglavnom svode na bolove u lumbsakralnom dijelu (križobolja) i u vratnom dijelu kralježnice. Ti bolovi su često popraćeni napetim ili bolnim mišićima te smanjenom ili bolnom pokretljivošću. Bol se može javiti i u nogama i rukama, popraćen trnjenjem.

Kod križobolje, poteškoće mogu biti izražene prilikom hodanja, stajanja, sjedenja, dizanja sa stolice ili iz auta, vezivanja cipela, oblačenja čarapa te jutarnjeg pranja zuba. Bol može biti tup i dosadan, a može biti i oštar kod određenih pokreta. Isto tako, bol može biti lokalan u predjelu križa (lumbago) ili se spuštati preko stražnjice do koljena (fasetni sindrom) ili čak i do stopala (išijas).

Većina ljudi obavlja posao sjedeći ili u kojekakvim neprirodnim položajima, pa ne čudi što su tegobe povezane sa kralježnicom nazvane epidemijom stoljeća ili bolesti stoljeća. Naime, kada osoba sjedi ili stoji kroz određeno vrijeme, opterećenje na kralježnicu se mijenja i ona trpi više nego što bi trebalo.

Na početku se osjeća nelagoda najčešće u vratnom ili donjem dijelu kralježnice, a može se osjećati i umor upravo u tim predjelima te napetost mišića. To su zapravo prvi znaci kojim vas tijelo pokušava upozoriti da nešto ne funkcionira te da biste trebali poduzeti određene korake kako se stanje ne bi pogoršalo. Upravo je u toj fazi intervencija najuspješnija. Ovakve početne tegobe vrlo se uspješno rješavaju kiropraktikom.

Osim korigiranja nepravilnih položaja kralježaka, sastavni dio kiropraktičarske prakse je edukacija pacijenata. Kiropraktičar će vam objasniti što je loše za kralježnicu i kako korigirati navike koje negativno djeluju na zdravlje. U ovoj grani alternativne medicine može se preventivno djelovati na kralježnicu da bi se osigurala što kvalitetnija i zdravija budućnost.

Važno je shvatiti da su ove tegobe ili stanja obično progresivna. Ispočetka ljudi ignoriraju bolove te ih pokušavaju prikriti tabletama protiv bolova. Na kraju se ipak odluče potražiti pomoć jer ti bolovi utječu na njihove svakodnevne aktivnosti, na rad i, naravno, na raspoloženje. Ljudi sami sebe zavaravaju da će bol sam od sebe proći. Vrlo često to je točno, no s obzirom da je stanje progresivno bolovi će se vratiti, intenzitet će biti jači i oporavak će trajati duže.

Pozitivna je činjenica da se problemi s kralježnicom u najvećem broju slučajeva liječe neoperativno. Ono može uključivati uzimanje lijekova, fizikalnu terapiju (elektroterapija, termoterapija, lagana detonizirajuća masaža, laser, magnetoterapija) i kiropraktiku. Nakon smirivanja akutnih bolova preporučuje se medicinska gimnastika (tzv. izometričke vježbe te vježbe istezanja) za jačanje leđne i trbušne muskulature.

Što možete činiti svaki dan?

Kao prvo, dišite pravilno. Jeste li znali da su mišići koji omogućuju disanje odgovorni i za pravilno držanje? Vježbe disanja koje se prakticiraju u jogi, pilatesu, nekim borbenim vještinama i tehnikama pjevanja mogu osnažiti ove mišiće te ih učiniti fleksibilnijima. Na taj način držat ćete se uspravno, a pokreti tijela bit će vam laganiji.

Ljudsko tijelo je mašina čiji su dijelovi u međusobnom odnosu – pokreti i djelovanje u jednom dijelu utjecat će na pokrete i radnje u drugim dijelovima tijela. Obratite pozornost na to kako mišići, kosti i zglobovi reagiraju tijekom različitih aktivnosti. Osjećaju li se vaša leđa drugačije dok sjedite nego dok hodate? U kakvom su vam stanju mišići kada se probudite? Odgovori na pitanja poput ovih pomoći će vam da otkrijete kako pokreti vašeg tijela utječu na leđa.

Vježbajte trbušne i leđne mišiće jer ove dvije grupe mišića zajedno drže trup. Slabi mišići torza često dovode do bolova u leđima. I u ovome slučaju odlične će biti vježbe poput pilatesa koje pomažu u osnaživanju trupa.

Pazite na prehranu i pijte dovoljno vode – ovu rečenicu ste sigurno čuli već sto puta, ali nikada nije naodmet ponoviti je. Naime, dovoljnim unosom bjelančevina povećat ćete mišićnu masu, a najmanje šest do osam čaša vode dnevno doprinijet će zdravlju diskova među kralješcima, kao i drugim organima i funkcijama povezanim s leđima, prenosi Tportal.

Budite aktivni. Ovdje se ne podrazumijeva samo tjelovježba – uzimajte pauze od sjedenja ispred računala, rastežite se i hodajte čak onda i kada ne morate. Za zdravu kralježnicu najbolje je plivanje, i to leđno, te plivanje slobodnim stilom, dok se prsna tehnika ne preporuča pacijentima koji imaju bolove u leđima. Osim plivanja, koristit će i vožnja bicikla te hodanje.

Objavljeno 18.12.2006.