Dodaci prehrani su zadnjih godina izuzetno popularni. Prodaju se na svakom čošku i mediji nas uvjeravaju da su nam nužni. Poneki nas pak uvjeravaju da liječe bolesti i pripisuju im terapijska svojstva.

Iako dodaci prehrani imaju svoje mjesto unutar prehrane pojedinca, nisu magično sredstvo ozdravljenja niti očuvanja zdravlja.

Što su dodaci prehrani?

Definicija dodataka prehrani određena je Pravilnikom o dodacima prehrani (NN 126/2013) koji spada pod Zakon o hrani (NN 46/2007).

Prema spomenutom Pravilniku dodaci prehrani su pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja, pri čemu se hranjivim tvarima smatraju vitamini i minerali te druge tvari poput aminokiselina, esencijalnih masnih kiselina, vlakana, organa i ekstrakata biljnih vrsta, mikroorganizama, jestivih gljiva, algi, pčelinjih proizvoda i drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom. Oblici su dozirani (kapsule, pastile, tablete ...) ili se uzimaju u odmjerenim količinama i/ili posebnim načinom primjene (prah, granule, tekućine).

Na dodatke prehrani se odnose i svi pravilnici koji su vezani za hranu (npr. opće označavanje, prehrambeni aditivi, kontaminanti, nova hrana, prehrambene i zdravstvene tvrdnje…).

Pravilnikom o dodacima prehrani preuzete su odredbe Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na dodatke prehrani. Prije stavljanja na tržište, dodaci prehrani se prijavljuju i po potrebi uvrštavaju u proces monitoringa pri Ministarstvu zdravstva. Pritom se podnose analize i sva potrebna dokumentacija te izvode dodatne analize koje zatraži Ministarstvo.

Posebno je bitno istaknuti da sve zdravstvene tvrdnje označene na dodacima prehrani prethodno mora odobriti EFSA (European Food SafetyAuthority) koja traži tvrde dokaze.

Što je prehrambeni referentni unos? (RDA, AI, UL)

Prehrambeni referentni unosi (Dietary Reference Intakes DRI) su referentne vrijednosti koje kvantificiraju količinu unesenih nutrijenata te se koriste kod planiranja i ocjenjivanja prehrane u zdravih ljudi.

DRI standard je zapravo niz od četiri referentne vrijednosti:

• Preporučeni dnevni unos (Recommended Dietary Allowance RDA: je prosječan dnevni unos hranjive tvari koja je dovoljna da zadovolji potrebe gotovo svih (97-98%) zdravih osoba.
• Adekvatni unos (Adequate Intake AI): vrijednost koja je određena promatranjem ili eksperimentalno promatrajući grupu (ili grupe) zdravih ljudi. Koristi se kad se RDA ne može odrediti.
• Podnošljiva gornja razina unosa (Tolerable Upper Intake Level UL) je najviši dnevni unos hranjive tvari za koji je vjerojatno da ne predstavlja rizik od toksičnosti za gotovo sve pojedince. Kako se unos iznad UL-a povećava, povećava se i rizik.
• Procijenjena prosječna potreba (Estimated Average Requirement EAR) je količina hranjive tvari koje je procijenjena da zadovolji potrebe polovice svih zdravih pojedinaca u populaciji.

Jesu li dodaci prehrani uistinu potrebni?

Ovo pitanje mnogi postavljaju svaki dan. Uvijek imamo one koji će reći „da, obavezno“ jer današnja hrana je „nikakva, siromašna, prerađena, loše se hranimo“ kao i one „protiv“, jer nam to „ne treba, hrane ima u izobilju, u dodacima prehrani nema ništa, to je sintetsko“. Kao i inače, istina je negdje u sredini.

Na svakom dodatku prehrani piše: Dodatak prehrani nije zamjena za uravnoteženu prehranu. I to treba uvijek ispoštovati. Vitamini i minerali u hrani dolaze u različitim kombinacijama koje međusobno reagiraju i na taj način pospješuju ili ometaju apsorpciju. Zdravi ljudi s uravnoteženom prehranom dodatke prehrani ne trebaju nužno.

Međutim, postoje različita stanja i problemi s prehranom gdje dodaci prehrani mogu pomoći u održavanju zdravlja i nadoknađivanju manjka. Trudnoća, bolesti, intenzivan rast, malnutricija, intenzivni treninzi su situacije kada je preporučljivo koristiti neke od dodataka prehrani.

Ako sumnjate da vam nedostaje koji od vitamina i minerala, najbolje je savjetovati se s obiteljskim liječnikom i dodatno s nutricionistom i napraviti analizu krvi za pojedine nutrijente. Uz rezultate analize krvi i pregled prehrane može se izraditi jelovnik koji će biti bogatiji na namirnicama koje sadrže potrebne nutrijente, ili se uvesti ciljano dodatak prehrani.

Ponekad se preporuka za uzimanjem dodataka prehrani može dati i na račun same analize prehrani i problema. Npr. sportašima koji imaju povećanu potrebu za proteinima i teško je zadovoljavaju prehranom možemo odmah preporučiti unos proteinskih prašaka. Osobama koje ne konzumiraju plavu ribu barem jednom tjedno, možemo preporučiti dodatak omege-3.

U slučaju kroničnih bolesti pacijenti često posežu za različitim pripravcima. S takvim pripravcima treba biti oprezan, pratiti upozorenja na pakiranju i savjetovati se s liječnikom koji vodi terapiju o mogućim međudjelovanjima s lijekovima.

Iako veliki broj ljudi koristi određene dodatke prehrani, ako se prate upute proizvođača rizik od pretjeranog unosa je minimalan.

Zaključak

Dodatke prehrani treba uzeti zaista kao dodatke. Nije potrebno ih konzumirati unaprijed ili tek reda radi.

Ako sumnjate na neki manjak dobro je savjetovati se s nutricionistom i obiteljskim liječnikom. Izmijeniti prehranu u skladu s potrebama te napraviti analize da bi se odredio manjak i u skladu s time dalje postupati.

Literatura

1. Što su dodaci prehrani? Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Pristupljeno 15. siječnja 2019. godine. Dostupno na: https://zdravstvo.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1297/sanitarna-inspekcija/hrana-1359/dodaci-prehrani-1841/sto-su-dodaci-prehrani/2203 
2. Definicija hrane. Internetska nutricionistička enciklopedija. Pristupljeno 15. siječnja 2019. godine. Dostupno na: https://definicijahrane.hr/definicija/preporuceni-dnevni-unos/ 
3. Institute of Medicine (US) Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes: A Risk Assessment Model for Establishing Upper Intake Levels for Nutrients. Washington (DC): National Academies Press (US); 1998. What are Dietary Reference Intakes?
4. Willers J, Heinemann M, Bitterlich N, Pickel S, Hahn A. Use of dietary supplements. Ernaehrungs Umschau international. 2015; 62(10): 162–166. 

Objavljeno 04.02.2019.