Ljudsko tijelo proizvodi oko 200 različitih hormona. Hormoni su kemijski "glasnici" koji u tijelu prenose poruke od jedne do druge stanice te su zaslužni za regulaciju svih fizioloških procesa. Svaki naš organ pod utjecajem je hormona.

Hormoni reguliraju raspoloženje, rast i razvoj, prenose poruke nužne za međudjelovanje metabolizma i tkiva. Koriste se kao osnova terapije stanja stresa, anemije, poteškoća u pamćenju, autizma, pretilosti i depresije.

Hormoni se otpuštaju direktno u krv i putuju krvotokom djelujući točno na onaj organ ili funkciju koji ima receptore za određeni hormon.

Istraživanja su potvrdila da određeni intenzitet tjelesne aktivnosti uzrokuje biokemijske reakcije u organizmu u vidu lučenja 8 hormona.

1. Hormon rasta

Stimulira sintezu proteina (mišićni tonus i mišićni razvoj), snagu kostiju, čvrstoću tetiva, ligamenata i hrskavica. Razina ovog hormona kod ljudi opada nakon 30. godine.

Hormon rasta djeluje i na pojačano iskorištavanje masti za dobivanje energije – povećava se oslobađanje masnih kiselina, smanjuje iskorištavanje glukoze i pojačava sinteza glikogena u stanicama. To pomaže reduciranju tjelesne masti i zadržavanju glukoze u krvi na razini koja pomaže da vježbamo dulje vrijeme.

Otpuštanje hormona rasta iz hipofize u mozgu povećava se aerobnim, posebno intenzivnijim treningom. Intervalni trening metoda je vježbanja koja potiče otpuštanje ovog hormona.

2. Endorfini

Endorfini iz hipofize blokiraju bol, smanjuju apetit, stvaraju osjećaj euforije tijekom programa visokog intenziteta, te smanjuju napetost i anksioznost.

Količina endorfina u krvi povećava se i do pet puta tijekom duljeg perioda (više od 30 minuta) aerobnog vježbanja, od umjerenog do intenzivnog vježbanja i tijekom intervalnog treninga. Također, nakon nekoliko mjeseci redovitog vježbanja povećava se osjetljivost na ovaj hormon, te endorfini koji se proizvedu u krvi ostaju dulje vrijeme. Samim tim dulje vježbanje postaje lakše (smanjuje se osjećaj boli), a trajanje osjećaja euforije nakon vježbanja duže.

3. Testosteron

Važan hormon u oba spola za održavanje mišićnog tonusa, volumena, snage i povećanje bazalnog metabolizma. Smanjuje masnoće u tijelu, a povećava osjećaj samopouzdanja. Kod žena ga proizvode jajnici, a kod muškaraca testisi. Žene imaju samo jednu desetinu količine testosterona od one koju imaju muškarci, no čak i na toj razini ovaj hormon igra važnu ulogu za libido.

Proizvodnja testosterona kod žena počinje opadati kako se žena počne približavati menopauzi, dok kod muškaraca počinje opadati u četrdesetima.

Razina testosterona u krvi povećava se tijekom vježbanja, a povišena može ostati od jednog do tri sata nakon vježbanja.

4. Estrogen

Biološki najaktivniji estrogen je 17-beta estradiol (steroidni hormoni jajnika). Povećava razgradnju tjelesnih masnoća iz zaliha, tako da se može koristiti kao gorivo za povećanje bazalnog metabolizma. Utječe na podizanje raspoloženja te povećanje libida. Razina ovog hormona u krvi žena puno je viša, no kako se žena približava menopauzi proizvodnja se estrogena u jajnicima smanjuje.

Količina 17-beta estradiola kojeg luče jajnici povećava se s dugotrajnijim vježbanjem, a razina u krvi može ostati povišena od jednog do četiri sata nakon vježbanja.

5. Tiroksin (T4)

Hormon kojeg proizvodi štitnjača, tiroksin ubrzava metabolizam gotovo svih stanica u tijelu. To ubrzanje metabolizma pomaže da se osjećamo energičnije i povećava potrošnju kalorija, što je važan faktor za mršavljenje.

Razina tiroksina u krvi povećava se za oko 30% tijekom vježbanja i ostaje povišena nekoliko sati kasnije – ovaj period povišenog stanja ovisi o intenzitetu i dužini vježbanja. Redovita tjelovježba također povećava razinu tiroksina u mirovanju.

6. Adrenalin

Hormon adrenalin kojeg proizvodi nadbubrežna žlijezda povećava količinu krvi koje srce pumpa i usmjerava do mjesta gdje je to potrebno. Stimulira razgradnju glikogena (pohranjenih ugljikohidrata) u aktivnim mišićima, jetra ga koristi kao gorivo te potiče razgradnju masti.

Količina adrenalina otpuštena iz nadbubrežne medule proporcionalna je intenzitetu i trajanju vježbe.

7. Inzulin

Važan hormon u regulaciji (smanjenju) razine glukoze u krvi i na usmjeravanju glukoze, masnih kiselina (masti) i aminokiselina (proteina) u stanice.

Gušterača povećano luči inzulin kao odgovor na porast šećera u krvi i/ili aminokiselina (proteina), kao što je čest slučaj nakon obroka. Tipično, veći obrok ili veće količina jednostavnih šećera koja se konzumira stvara veći odgovor inzulina. Pretjerano izlučivanje inzulina uzrokuje produkciju masti unutar stanice – dakle, inzulin se ponekad naziva "hormonom masti".

Razina inzulina u krvi počinje opadati oko 10 min nakon početka aerobnog vježbanja i nastavlja opadati kroz sljedećih 70 min vježbanja. Za modulaciju inzulina, potrebno je da aktivnost bude redovita, intenzivna i kratkotrajna.

Primjenom faktora koji utječu na lučenje inzulina i inzulinsku osjetljivost, pojedinac može očekivati veću razinu energije, promjene u tjelesnoj kompoziciji u smislu smanjenja potkožnog masnog tkiva i povećanja mišićne mase, skraćeno vrijeme regeneracije te poboljšanje imuniteta. Potrebu za ovim postupcima nemaju samo osobe s metaboličkim poremećajima već i sportaši s ciljem povećanja sposobnosti te osobe koje žele izmijeniti konstituciju i zadržati dobar zdravstveni status.

8. Glukagon

Hormon koji također luči gušterača, ali mu je posao podizanje razine glukoze u krvi ("šećera u krvi"). Kada razina šećera u krvi padne, luči se glukagon, zalihe ugljikohidrata (glikogen) u jetri otpuštaju se u krvotok a razinu šećera u krvi podiže se na normalnu razinu. To također uzrokuje razgradnju masnoća, tako da se može koristiti kao gorivo.

Glukagon se obično počinje izlučivati nakon 30 minuta vježbanja, jer se razina glukoze u krvi počela smanjivati.

Pokušajte sljedeći put tijekom vježbanja razmišljati o korisnim stvarima koje se događaju s vašim hormonima. To bi vas moglo potaknuti na više vježbanja!

Objavljeno 15.03.2011.