U vremenu ubrzanog životnog ritma, visoke razine stresa i loše kvalitete sna, mnogi imaju neke zdravstvene teškoće. Među najčešćim nedostacima koje se javljaju u ljudskom organizmu je onaj povezan sa sniženom razinom hemoglobina.

Što je hemoglobin?

Hemoglobin je protein u krvi koji u sebi sadrži željezo, a kojem je osnovna funkcija prijenos kisika iz pluća u tkiva. Kisik se na ovaj način prenosi i u mišiće. Hemoglobin je izgrađen od četiri globinske podjedinice, a svaka od njih sadrži molekulu hema, na koju se može vezati molekula kisika.

Hemoglobin se nalazi u crvenim krvnim zrncima svih kralježaka, pa tako i ljudi. Osim kisika, hemoglobin prenosi i ugljikovi dioksid, pa razlikujemo:

• oksihemoglobin - hemoglobin koji prenosi kisik i krvi daje svijetlocrvenu boju, i
• karbaminohemoglobin – hemoglobin koji prenosi ugljikov dioksid i krvi daje tamnoljubičastu boju.

Kisik se iz pluća prenosi do tkiva preko arterija, čija je krv bogata kisikom te je zbog toga jarko crvene boje, a vraća se iz tkiva u pluća preko vena koje su siromašne kisikom te je stoga venska krv tamnoljubičaste boje.

Kada je hemoglobin povišen, a kada snižen?

Vrijednost hemoglobina dobiva se krvnim nalazom. Referentne vrijednosti hemoglobina su kako slijedi:

• Za muškarce: 135 - 175 g/l
• Za žene: 120 - 155 g/l

Povišene razine hemoglobina

Povišenim razinama hemoglobina smatra se više od 175 za muškarce i više od 155 za žene.

Povišene razine hemoglobina najčešće se događaju kada je tijelu potreban povećan kapacitet prijenosa kisika prema tkivima. To se najčešće događa:

• Pušačima
• Osobama koje žive na većim nadmorskim visinama i prirodno im je pojačana proizvodnja crvenih krvnih zrnaca kako bi se kompenzirao manjak kisika na toj visini

Rjeđe su razlozi povišenih razina hemoglobina sljedeći:

• Proizvodnja crvenih krvnih stanica raste kako bi nadoknadila kronično nisku razinu kisika u krvi zbog lošeg funkcioniranja srca ili pluća.
• Postojanje disfunkcije koštane srži koja rezultira povećanom proizvodnjom crvenih krvnih stanica.
• Uzeli ste lijekove ili hormone  koji stimuliraju proizvodnju crvenih krvnih stanica

Ako nema drugog razloga, uzrok povišene razine hemoglobina može biti neki od sljedećih:

• Kronična opstruktivna bolest pluća
• Dehidracija
• Emfizem
• Zastoj srca
• Rak bubrega
• Rak jetre
• Život na visokoj nadmorskoj visini, gdje je manje kisika u zraku
• Druge bolesti srca
• Druge bolesti pluća
• Policitemija vera
• Pušenje, što može rezultirati niskim razinama kisika u krvi

Snižene razine hemoglobina

Sniženim razinama hemoglobina smatraju se 135 i niže za muškarce i 120 i niže za žene. Malo snižene razine hemoglobina nisu uvijek pokazatelj bolesti.

Najčešći simptomi sniženih razina hemoglobina su:

• Umor
• Slabost
• Blijeda koža i desni
• Pomanjkanje daha
• Ubrzani ili neredoviti otkucaji srca

Naime, u određenom broju slučajeva pojedinci imaju razine hemoglobina niže od referentnih no to je njihova uobičajena, zdrava vrijednost. Također, trudnice imaju nešto snižen hemoglobin.

Ozbiljnije snižene razine hemoglobina pokazatelj su bolesti koja je prouzročila smanjenu količinu crvenih krvnih zrnaca. Snižen hemoglobin se može dogoditi uslijed ovih situacija:

• Tijelo stvara manje crvenih krvnih zrnaca nego inače
• Tijelo uništava crvene krvne stanice brže nego što uspije stvoriti nove
• Osoba je proživjela veći gubitak krvi.

Bolesti i stanja koja izazivaju smanjenu proizvodnju crvenih krvnih zrnaca od uobičajenih su:

• Aplastična anemija
• Karcinom
• Određeni lijekovi, kao što su antiretrovirusni lijekovi za HIV infekciju i kemoterapijski lijekovi
• Kronična bolest bubrega
• Ciroza
• Hodgkinov limfom (Hodgkinova bolest)
• Hipotiroidizam
• Anemija od nedostatka željeza
• Trovanje olovom
• Leukemija
• Multipli mijelom
• Mijelodisplastični sindrom
• Ne-Hodgkinov limfom
• Anemija od nedostatka vitamina

Bolesti i stanja koja uzrokuju da ljudsko tijelo uništava crvene krvne stanice brže nego što se uspije stvoriti nove:

• Povećana slezena (splenomegalija)
• Hemoliza
• Porfirije
• Anemija srpastih stanica
• Talasemija
• Vaskulitis (upala krvnih žila)
• Niska razina hemoglobina također može biti posljedica gubitka krvi, što se može dogoditi uslijed:
• Krvarenja iz rane
• Krvarenja u probavnom traktu, kao što je od čireva, karcinoma ili hemoroida
• Krvarenja u mokraćnom sustavu
• Čestih darivanja krvi
• Obilnih menstrualnih krvarenja

Kojom hranom možemo podići hemoglobin?

Osobama sa sniženim razinama hemoglobina savjetuje se u prehrani pojačati namirnice bogate vitaminom B12 te željezom i folnom kiselinom.

Među namirnicama koje svakako treba uključiti u prehranu su životinjsko meso, riba, perad, piletina, jaja, grah, leća i zeleno lisnato povrće. Hrana koja sadrži vitamin C povećava apsorpciju željeza u tijelu, a najčešće se ovaj mineral nalazi u svježem voću i povrću kao što su guava, paprike, bobičasto voće, naranče i rajčica.

Folna kiselina je vitamin B-kompleksa koji je potreban za stvaranje crvenih krvnih stanica u tijelu. Nedostatak folne kiseline može dovesti do niske razine hemoglobina. Konzumirajte više zelenog lisnatog povrća, klica, sušenog graha, kikirikija, banana, brokule, jetre, itd.

Nar je bogat izvor kalcija i željeza zajedno s proteinima, ugljikohidratima i vlaknima. Ovo voće je jedna od najboljih namirnica za povećanje hemoglobina zahvaljujući izuzetnoj nutritivnoj vrijednosti koju ima.

Cikla je jedan od najboljih načina za povećanje razine hemoglobina. Ne samo da ima visok sadržaj željeza nego i folne kiseline zajedno s kalijem i vlaknima.

Mahunarke poput leće, kikirikija, graška i graha također mogu značajno povećati razinu hemoglobina. Sadržaj željeza i folne kiseline pomaže u jačanju proizvodnje crvenih krvnih stanica u tijelu.

Na kraju, hrana koja sadrži polifenole, tanine, fitate i oksalnu kiselinu kao što su čaj, kava, kakao, proizvodi od soje i mekinje sprečavaju apsorpciju željeza u našem tijelu. Preporučljivo je ograničiti unos ovih namirnica ako imate snižene razine hemoglobina.

Reference:

• Hajduković, J. Hemoglobin – funkcija i struktura. Završni rad. Prirodoslovno-matematički fakultet. Sveučilište u Zagrebu. 2017.
• Vučić Lovrenčić, M. Topić, E.  Hemoglobin A1c: Standardizacija “zlatnog standarda”. Pregledni članak. Biochemia Medica god. 16, br. 1, 2006. str. 25-36.

Objavljeno 03.12.2022.