Gastritis je upalna bolest želuca od koje boluje jako velik broj ljudi. Postoji nekoliko vrsta gastritisa, a dijagnoza se postavlja gastroskopijom. Bolest se liječi lijekovima koji blokiraju lučenje želučane kiseline, ali i primjerenom prehranom koja olakšava stanje bolesti.

Prema vrstama gastritise dijelimo na:

• Erozivni gastritis, koji se očituje krvarenjem; uzrokuju ga lijekovi, alkohol, stres te infekcija bakterijom Helicobacter pylori. Ovo je najčešći oblik gastritisa.
• Hipertrofični gastritis (hiperplazija želuca) posljedica je umnažanja želučanih žlijezda.
• Korozivni gastritis nastaje kao posljedica slučajnog ili namjernog uzimanja jakih kiselina ili lužina, koje obično oštete i jednjak.
• Flegmonozni gastritis nastaje kao posljedica infekcije, najčešće streptokokne.

Kako hrana utječe na gastritis?

Prilagodba prehrane važan je korak u liječenju želučane sluznice i sprječavanju razvoja upala ili njihovog povratka. Stoga se oboljelima od gastritisa savjetuje i uvesti promjene u jelovnik kako bi se stanje popravilo.

Akutni gastritis i simptomi čira na želucu obično nestaju unutar nekoliko tjedana nakon što se uklone iritansi koji uzrokuju upalu i eroziju želuca. Studije pokazuju da drugi koraci za smanjenje gastritisa i čireva u želucu uključuju ograničavanje ili uklanjanje uporabe nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), prestanak pušenja, smanjenje konzumacije alkohola, smanjenje stresa i jačanje imuniteta.

Određene namirnice mogu pogoršati simptome gastritisa i oboljeli ih trebaju izbjegavati kako bi se kontrolirali simptomi. To uključuje vrlo kiselu hranu, začinjenu ili vruću hranu, alkohol, kofein i prerađenu. S druge strane, hrana bogata vlaknima, antioksidansi poput vitamina C, elektroliti poput magnezija i kalcija, vitamin B12, probiotici i omega-3 masne kiseline mogu pomoći u smanjenju upale i poboljšanju zdravlja probavnog sustava.

Pravila prehrane oboljelih od gastritisa

Reakcije na hranu oboljelih od gastritisa razlikuju se od osobe do osobe pa nutricionisti savjetuju isprobati eliminacijski protokol kako bi se otkrilo koja hrana izaziva teškoće.

Osim toga, savjetuje se slijediti sljedeće smjernice:

1. Jedite manje obroke

Umjesto da jedete 3 veća obroka na dan, savjetuje se jesti 5 manjih obroka raspoređenih tijekom dana. Manji, ali češći obroci poboljšavaju cirkulaciju u želucu što ubrzava ozdravljenje.

2. Izbjegavajte jesti prije odlaska na počinak

Zadnji obrok isplanirajte 3-4 sata prije odlaska u postelju kako biste imali dovoljno vremena za probavu hrane prije spavanja.

3. Unosite dovoljno tekućine

Voda pomaže u smanjenju simptoma gastritisa. Savjetuje se popiti barem 6-8 čaša vode na dan za smanjenje simptoma gastritisa. Za razliku od mlijeka, alkohola i kofeina, voda ne potiče proizvodnju želučane kiseline i ne izaziva smetnje.

4. Smanjite stres

Najnoviji stavovi medicinske struke su takvi da stres samostalno ne može izazvati gastritis, ali stres svakako pogoršava simptome bolesti. Stres može pojačati proizvodnju želučane kiseline i potaknuti upalne procese, a uz to stres snižava imunološke funkcije i doprinosi drugim probavnim tegobama.

5. Prestanite pušiti i smanjite izloženost toksinima

Pušenje i nezdrav životni stil snažni su faktori rizika za razvoj gastritisa. Pušenje usporava zacjeljivanje želučane sluznice, povećava učestalost recidiva ulkusa i povećava vjerojatnost od razvoja infekcija.

6. Uzmite dodatke prehrani koji olakšavaju tegobe

Dodaci prehrani koji smanjuju probleme uzrokovane gastritisom su omega-3 masne kiseline, probiotici, vitamin C, vitamin B12 te kvalitetan multivitamin.

Koju hranu izbjegavati?

Izbjegavajte namirnice koje otežavaju stanje oboljelima od gastritisa:

• Citrusno voće i sokovi - Agrumi, uključujući naranče, limune, limete i grejpfrut, bogati su prirodnim kiselinama koje mogu biti korisne - međutim, za osobe s gastritisom mogu uzrokovati bol. Istraživanja pokazuju da agrumi potiču oslobađanje kemijskih neurotransmitera koji uzrokuju bol kod ljudi s upalom želuca.
• Rajčice - Rajčice su slične citrusima jer su kisele i mogu nadražiti osjetljiv želudac. Savjetuje se izbjegavati rajčice i sve proizvode koji ih sadrže.
• Mlijeko i mliječni proizvodi – Iako se prije smatralo da mlijeko doprinosi smanjenju problema s gastritisom, ta je teza odbačena i oboljelima se savjetuje izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode. Stručnjaci vjeruju da kalcij iz mlijeka i aminokiseline (proteini) zapravo potiču oslobađanje više kiselinske proizvodnje i mogu pogoršati simptome gastritisa.
• Alkohol - Višak alkohola može nagrizati sluznicu želuca i pogoršati upalu pa ga se savjetuje izbjegavati.
• Kava – Kava pogoršava simptome gastritisa, čak i u situacijama kad se radi o beskofeinskoj kavi. Kava je kisela i pojačat će osjećaj pečenja u želucu uzrokovan gastritisom.
• Začinjena hrana – začinjena i jako topla hrana neće izazvati gastritis, ali mogu pojačati simptome. Ovdje ubrajamo ljute papričice, čili, kajensku papriku, crveni / crni papar, curry i vrući umak.
• Hrana koja izaziva alergije i upale - Izbjegavajte rafiniranu i prerađenu hranu, kao što su bijeli kruh, tjestenine, proizvodi s dodanim šećerom, uzgojeno meso, trans masti, rafinirana biljna ulja, pržena hrana i pasterizirani mliječni proizvodi.

Koju hranu obavezno uključiti u prehranu?

Namirnice koje pomažu olakšati tegobe i smanjiti simptome gastritisa su sljedeće:

• Hrana bogata antioksidansima – Studije su pokazale da hrana bogata antioksidansima, kao što su vitamini A i C i flavonoidi (koje nalazimo u bobičastom voće) mogu smanjiti upalne procese u crijevima i smanjiti poremećaje. Svježe voće, bilje / začini i povrće koje je posebno pozitivno za gastritis uključuje luk, češnjak, bundeva, paprika, lisnato povrće, artičoke, šparoge, celer, komorač, morsko povrće, đumbir, kurkuma, kupusasto povrće, bobičasto voće, jabuke i brusnice.
• Probiotička hrana – Studije potvrđuju da unos probiotika pomaže kontroli bakterije Helicobacter pylori i liječi infekcije gastrointestinalnog trakta koje izazivaju gastritis. Probiotičke namirnice poput ukiseljenog povrća, kombuche, jogurta i kefira (za one koji podnose mliječne proizvode) olakšavaju stanje bolesti: smanjuju upalne procese, reguliraju rad crijeva, pomažu reakcijama na alergije i intolerancije itd.
• Češnjak – Konzumacija sirovog ili kuhanog češnjaka odavno je poznata kao prirodni lijek za tegobe gastrointestinalnog trakta. Češnjak ima antiupalna i antibiotska svojstva. Stručnjaci vjeruju da bi češnjak čak mogao pomoći smanjiti broj bakterija H. pylori i spriječiti rast drugih štetnih bakterija u mikrobiomu.
• Namirnice s visokim udjelom vlakana – Prehrana bogata vlaknima odavno je poznata po svojim pozitivnim djelovanjima na gastritis i druge tegobe GI trakta. Neki od najboljih izvora vlakana su orašasti plodovi poput badema, sjemenki poput chia ili lana, natopljene mahunarke / grah i proklijale cjelovite žitarice poput zobi, quinoe, divlje riže, heljde i amaranta.
• Zdrave masti i proteini – Čisti proteini pomažu oporavku stjenke crijeva i liječe probleme probavnoga trakta koji mogu izazvati upale. Izvrsni izvori proteina su meso, riba, jaja. Losos i sardine su posebno dobrodošle ribe koje su bogate omega-3 masnim kiselinama koje imaju antiupalno djelovanje i pomažu u smanjenju poteškoća s gastritisom. Druge zdrave masti koje treba uključiti u prehranu su kokosovo ulje, maslinovo ulje, avokado, maslac i ghee.

Plan prehrane za osobu oboljelu od gastritisa

Objavljeno 20.06.2024.