Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) i Londonski kraljevski koledž proveli su opsežnu studiju u kojoj je sudjelovalo preko pola milijuna ljudi iz preko 10 europskih zemalja, a u kojoj se proučavao utjecaj ispijanja kave na rizik od smrtnosti.

Između ostaloga, znanstvenici su potvrdili da je visok unos kave povezan sa smanjenim rizikom od smrtnosti od drugih uzroka, uključujući bolesti povezane s cirkulacijom i bolesti povezane s probavnim sustavom.

Kava je jedno od najčešće konzumiranih napitaka, s preko 2,25 milijardi ispijenih šalica na dan, diljem svijeta. Kava sadrži niz komponenti koje u tijelu imaju različite učinke, a među kojima su najpoznatiji kofein, diterpeni i antioksidansi, a na omjer ovih sastojaka se može utjecati različitim načinima pripreme kave.

U Annals of Internal Medicine objavljena je studija u kojoj se analiziralo utjecaj ispijanja kave, kod europskih naroda, kod kojih se razlikuju načini pripreme, od espressa u Italiji do cappuccina u Velikoj Britaniji, pri čemu se došlo do zaključka da je vrlo slična povezanost između konzumacije ovog napitka i smrtnosti.

„Utvrdili smo da je povišen unos kave povezan s niskim rizikom od smrti od različitih uzroka, posebno od bolesti cirkulacije i bolesti probavnog sustava“, rekao je dr. Marc Gunter, autor studije i predstavnik Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma. „Rezultati su slični u svih 10 europskih zemalja, unatoč različitim načinima pripreme kave i običajima“, ističe Gunter koji dodaje da njihova studija nudi zanimljive mogućnosti i mehanizme pozitivnih zdravstvenih učinaka kave.

Konzumacija kave

Koristeći podatke EPIC studije, grupa je analizirala podatke od 521.330 ljudi starijih od 35 godina iz 10 EU zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Dansku i Italiju. Podaci o prehrani ispitanika dobiveni su upitnicima i intervjuima, a unos kave u danu varira od maksimalnih 900 ml na dan (Danska) do oko 92ml na dan u Italiji. Ispitanici koji su u kategoriji onih koji piju veće količine kave, često su mlađe osobe, pušači, konzumenti alkohola te u prehrani imaju više mesa, a manje voća i povrća.

Nakon 16 godina od početka studije , gotovo 42.000 ljudi koji su sudjelovali u prvim testiranjima je umrlo od dijapazona različitih uzroka, uključujući karcinome, bolesti cirkulacije te moždani i srčani udar. Prateći niz različitih faktora i pokazatelja životnog stila, poput prehrane i pušenja, voditelji studije su zaključili da je grupa koja je imala visok unos kave imala niži rizik od smrti, od onih koji kavu uopće nisu pili. Isti učinak imala je i kava bez kofeina.

Kod 14.000 ispitanika proučavani su metabolički biomarkeri te je zaključeno da su osobe koje piju kavu češće imale zdraviju jetru te bolju kontrolu glukoze, od onih koji ne piju kavu.

Voditelji studije ističu da su potrebna detaljnija istraživanja da bi se potvrdilo koji sastojak kave ima zaštitne učinke ili potencijalno pozitivne učinke na zdravlje. „Niz je dokaza da je ispijanje kave zdravo, no s obzirom da zasad nema utvrđenih količina koje su potrebne za pozitivne učinke, preporučuje se umjerena konzumacija kave, do 3 šalice na dan, što svakako neće negativno utjecati na zdravlje, a može imati pozitivne učinke.

Objavljeno 18.07.2017.