Još uvijek je premalo jedemo: koliko bi se često trebala naći na jelovniku, kako je odabrati? Evo odgovora na sva pitanja u vezi riba i plodova mora.

Riba je višestruko korisna za organizam? Ne samo što sadrži višestruko nezasićene masnoće, dragocjene saveznike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, borbu protiv stresa i poboljšanje koncentracije, nego predstavlja i bogat izvor mineralnih soli. Morska je riba bogata jodom, kalijem, natrijem i bakrom, dok slatkovodna sadrži nešto manje natrija i joda.

Sve vrste ribe sadrže vitamine B1, B2, B6 i B12, dragocjene za pravilan rad živčanog sustava.

Riba je bogata i kalcijem, no on je uglavnom koncentriran u ljuskama. Stoga je korisno s vremena na vrijeme uvrstiti na jelovnik sitnu ribu.

Je li točno da je sva riba nemasna?

Postotak masnoća varira od vrste do vrste, a na temelju njega se razlikuju nemasna riba, s manje od 2 posto lipida (poput bakalara, oslića, glušca, lista i raže), malo masna, sa 2-5 posto (inćun, zubatac, srdele, pastrva, kirnja), polumasna koja ima od 5 do 10 posto lipida (cipal, trilja, tuna, sabljarka) i masna s više od 10 posto (losos, skuša, jegulja).

Treba li izbjegavati masne vrste ribe?

Ne, jer su bogatije masnim kiselinama omega 3, koje imaju velik utjecaj na tjelesne funkcije. Nedavno je američko istraživanje pokazalo da redovito konzumiranje ribe može čak za polovicu smanjiti rizik od infarkta. Osim toga, čini se da postoji veza između konzumiranja ribe bogate omega 3 masnim kiselinama i depresije: neka istraživanja, objavljena u priznatom zdravstvenom časopisu Lancet, pokazala su da masne tvari prisutne u ribi pomažu mozgu da bolje koristi serotonin, hormon koji pozitivno utječe na raspoloženje? .

Je li plava riba dobar izbor?

Da, i to iz više razloga. Prije svega, inćuni, skuše, srdele i sardine predstavljaju odličan izvor bjelančevina i masnih kiselina omega 3, te su u manjoj mjeri izložene riziku od zagađenja metalima prisutnim u morskoj vodi. Razlog tome su njihove male dimenzije, zbog kojih nemaju mogućnost velike akumulacije štetnih tvari. I na kraju, veća je vjerojatnost da će ove vrste ribe biti svježe jer vrlo brzo nakon ulova dolaze u prodaju.

Je li bolja riba ulovljena u moru ili uzgojena u ribogojilištima?

Bolje je ne pretjerivati s konzumacijom uzgojene ribe: tovi se kako bi brže rasla i masnija je od primjeraka iste vrste ulovljenih u otvorenom moru, jezerima ili rijekama.

Primjer? Pastrva iz uzgoja sadrži 4,1 posto masnoća, naprema 3 posto koliko ih ima divlja. Kod uzgojenog brancina količina masnoće može biti čak trostruko veća. Ipak, budući da je uglavnom riječ o potkožnim masnoćama, dovoljno je ribu ispeći u pećnici ili na roštilju kako bi se riješilo viška lipida (a time i kalorija).

Kako razlikovati uzgojenu ribu od one ulovljene na otvorenom moru?

Prvi pokazatelj je cijena: uzgojena riba je u prosjeku 30 posto jeftinija. Osim toga, obratite pozornost na cijelu ponudu: ako je sva riba iste veličine, znači da je uzgojena. Ribe ulovljene u moru različitih su veličina.

Je li smrznuta riba manje vrijedna od svježe?

Na dobro opremljenim ribarskim brodovima riba se obrađuje za postupak smrzavanja odmah nakon ulova. Do povratka broda u luku, ribi se odstranjuje glava, vade se iznutrice, pere se i potom sprema u hladnjače. S nutricionističkog aspekta, smrznuta riba zadržava iste prehrambene vrijednosti kao i svježa, ali nije tako ukusna.

Koja su pravila za čuvanje ribe?

Ako je riba posve svježa, najbolje je pojesti je isti dan kad je kupite. No, to nije uvjet: ako se čuva na odgovarajući način, riba i sljedeći dan može zadržati nepromijenjene prehrambene vrijednosti. Dovoljno je da je stavite između dva tanjura i držite u hladnjaku, po mogućnosti ne u kontaktu s drugim namirnicima, koje bi mogle utjecati na njen okus i miris. Ukoliko je nemate namjeru konzumirati isti dan, očistite je i spremite u zamrzivač, po mogućnosti u vrećici od celofana za čuvanje namirnica.

Plodovi mora imaju iste prehrambene vrijednosti kao riba?

S nutricionističkog aspekta, plodovi mora sadrže priličnu količinu bjelančevina (iako nešto manju u odnosu na količinu bjelančevina prisutnu u mesu ili plavoj ribi) te sadrže znatnu količinu kolagena i željeza, koji mogu otežati žvakanje i produžiti vrijeme probave. Stoga je bolje konzumirati ih u manjim količinama, jednom ili dvaput tjedno, imajući na umu da, zahvaljujući svojim prehrambenim karakteristikama, mogu biti uključeni i u program dijetne prehrane.

Koje probleme može uzrokovati sirova riba?

Danas je u modi jesti sirovu ribu i školjkaše, no oni mogu biti nositelji virusa koji uzrokuju probavne probleme. A mogu biti i nositelji listerije, mikroorganizama koji se razmnožavaju kad higijenski uvjeti i temperatura konzervacije ribe nisu odgovarajući. Listerija može izazvati gastroenteritis. No, staru ribu nije teško prepoznati jer ima vrlo neugodan miris, koji je posljedica transformacije bjelančevina, objašnjava Vipnet.

Je li limun dovoljna dezinfekcija?

Nekoliko kapi limuna istisnutih na dagnje ili ostrige mogu koristiti, no prava marinada (ostaviti da se namaču u limunovom soku 15 minuta ili duže) još značajnije može smanjiti površinski talog bakterija. U svakom slučaju, najbolje je plodove mora jesti kuhane: 10 minuta dovoljno je da se potpuno uklone barem bakterije nataložene na površini školjaka.

Objavljeno 09.10.2006.