Mediteransku prehranu mnogi, od liječnika do nutricionista, smatraju zlatnim standardom kad se govori o uravnoteženoj prehrani koja doprinosi smanjenom riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Tradicionalnu mediteransku prehranu karakterizira visok unos voća, povrća, žitarica i ribe uz umjerenu konzumaciju vina te rijedak unos mliječnih proizvoda i crvenog mesa. Najvažnije, zdravstvene prednosti mediteranske prehrane pojašnjene su kroz visok unos mononezasićenih masnih kiselina, prvenstveno u obliku ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Nedavno provedena studija objavljena u Annals of Internal Medicine potvrdila je da mediteranska prehrana pojačana ekstra djevičanskim maslinovim uljem, ali bez energetskih restrikcija, smanjuje rizik od dijabetesa kod osoba koje imaju visok rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Pretpostavlja se da je antioksidativno djelovanje ekstra djevičanskog maslinovog ulja zaslužna za taj benefit ove vrste prehrane.

Naime, oksidativni stres je povezan s disfunkcijom β-stanica te time i dijabetesom. Osim toga, oksidativni stres je odgovoran za aktivaciju dipeptidil-peptidaza-4 (DPP-4) koja cijepa inkretine koji reguliraju izlučivanje inzulina. Inkretini su crijevni hormoni koje izlučuju enteroendokrine stanice nakon unosa hrane u organizam te između ostalog potiču o glukozi ovisnu sekreciju inzulina iz beta stanica gušterače.

Osim toga, obrok pripremljen prema načelima mediteranske prehrane, obogaćen ekstra djevičanskim maslinovim uljem povezan je sa smanjenim postprandijalnim (post-obročnim) oksidativnim stresom generiranim od strane NOX2.

Studija objavljena u Nutrition & Diabetes, uzimajući u obzir sve prethodno navedene dokaze i provedene studije, provela je istraživanje utjecaja mediteranske prehrane obogaćene ekstra djevičanskim maslinovim uljem može poboljšati postprandijalnu kontrolu glukoze kroz mehanizme utjecaja na oksidativni stres. Dodatno, ista studija je proučavala utjecaj ekstra djevičanskog maslinovog ulja na razine masnoća u krvi, uključujući LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceride.

Svi ispitanici su dobili obrok koji se sastojao od tjestenine (100 g), pilećih prsa (150 g), salate (80 g), kruha (80 g), jabuke (200 g) i imao je ukupno 894 kalorije. Jedna skupina je obroku dodala i 10 g ekstra djevičanskog maslinovog ulja, dok je druga skupina jela ovaj obrok bez dodanog ulja.

Kako stoji u rezultatima studije, rezultati krvnih nalaza kod ispitanika koji su pojeli obrok pripremljen prema načelima mediteranske prehrane i obogaćen ekstra djevičanskim maslinovim uljem značajno se razlikuju od ispitanika koji u obroku nisu imali ovo ulje. Uzorak krvi je uzet 2 sata nakon obroka. Značajne razlike su zabilježene u razinama glukoze, inzulina, GLP-a (glukagonu sličan peptid) te koncentraciji i aktivnosti DPP-4.

Naime, nakon obroka bez ekstra djevičanskog maslinovog ulja, koncentracija glukoze i inzulina značajno je porasla. Analiza izlučivanja inkretina pokazala je također značajne razlike kod obroka s ili bez ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Inkretini su značajno porasli kod ispitanika koji su imali ulje u obroku.

Dva sata nakon obroka zabilježene su i značajne razlike u razinama LDL-C i ox-LDL-a dok nije zabilježena značajna razlika u razinama triglicerida i HDL-C.

Sve navedene studije potvrđuju da postprandijalne promjene u razinama glukoze i lipida mogu utjecati na vaskularne bolesti promicanjem i/ili otežavanjem arteriosklerotskih procesa. Postprandijalna razina glukoze povezana je s višim razinama kardiovaskularnih poteškoća kod osoba s ili bez dijabetesa. Stoga, smanjenje ili dokidanje postprandijalnog porasta razina glukoze i lipida može imati pozitivan utjecaj na razvoj arterioskleroze.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje poboljšava postprandijalnu kontrolu glukoze utjecajem na razine glukoze i inzulina. Postprandijalna glukoza je regulirana inkretinima koji utječu na proizvodnju inzulina i snižavanje glukoze u krvi. Inkretini poput GLP1 i GIP-a se izlučuju u tankom crijevu vezuju na sebe receptore u gušterači te izazivaju izlučivanje inzulina i snižavanje glukoze u krvi te ih DPP-4 brzo deaktivira.

Ovom studijom se htjelo potvrditi može li ekstra djevičansko maslinovo ulje potaknuti stanice crijeva i izazvati endogeno otpuštanje inkretina, što je i potvrđeno, pa se ekstra djevičansko maslinovo ulje može smatrati inhibitorom DPP-4.

Stoga, jasno je da mediteranska prehrana obogaćena kvalitetnim ekstra djevičanskim maslinovim uljem ima niz pozitivnih učinaka na očuvanje zdravlja i zaštitu od niza bolesti pa je ova prehrana s razlogom i najčešće preporučena od strane liječnika, nutricionista i drugih stručnjaka za zdravlje i prehranu.

Reference:

• Salas-Salvadó, J. Bulló, M. Estruch, R. i dr. Prevention of Diabetes With Mediterranean Diets: A Subgroup Analysis of a Randomized Trial. Annals of Internal Medicine. 2014. 160(1):1-10.
• Violi, F. Loffredo, L. Pignatelli, P. i dr. Extra virgin olive oil use is associated with improved post-prandial blood glucose and LDL cholesterol in healthy subjects. Nutrition & Diabetes. 2015.

Objavljeno 06.05.2017.