Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
Ekskluzivna ponuda
Iskoristi priliku za 50% popusta na 14-dnevni jelovnik za mršavljenje s receptima. Ograničena količina i broj dana!
Studija provedena na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford potvrdila je da u „ratu“ između low-carb i low-fat dijeta, nijedna strana nema prednost po pitanju učinkovitosti, odnosno boljih rezultata u mršavljenju!
Smanjenje ugljikohidrata jednako kao i smanjenje masti potiče gubljenje viška kilograma u jednakom omjeru, stoji u rezultatu studije. Također, znanstvenici su opovrgnuli hipotezu da razine inzulina ili specifični genotipski uzorci ispitanika mogu predvidjeti uspješnost u provedbi određene dijete.
Kako navodi Christopher Gardner, autor stenfordske studije, „dijeta koja djeluje jednoj osobi, drugoj možda neće“, a razlog tome su individualne razlike među osobama.
Ranije provedene studije su pokazale da je velik raspon faktora, uključujući genetiku, razine inzulina (koji pomaže u regulaciji šećera) i mikrobiom (ekološka zajednica svih oblika života na i u ljudskom tijelu) koji mogu utjecati na proces gubljenja viška kilograma.
Nova studija objavljena na JAMA mreži obraća pozornost na genetiku i inzulin, nastojeći otkriti hoće li ove nijanse biologije potaknuti tijelo pojedinca da favorizira dijetu s niskom razinom ugljikohidrata (low-carb) ili dijetu s niskim udjelom masti (low-fat).
Priča o dvije dijete
Ispitivanje u kojem su autori studije imali cilj pronaći biološke faktore koji utječu na gubitak kilograma, uključeno je 609 ispitanika u rasponu godina 18-50. Ispitivanje je uključilo jednak broj muškaraca i žena.
Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine: jednu koja je bila podvrgnuta dijeti s niskom razinom ugljikohidrata i drugu poja je bila na dijeti s niskim udjelom masti. Svaka skupina je provodila ovu vrstu prehrane u trajanju od godinu dana (do kraja ispitivanja oko 20% ispitanika je ispalo iz ispitivanja jer se nisu pridržavali uputa).
Ispitanici su sudjelovali u dvije aktivnosti prije početka provedbe studije, a rezultati tih aktivnosti su kasnije testirani kao prediktori gubitka kilograma.
Prvo, sudionicima testiranja je izdvojena sekvenca genoma što je omogućilo znanstvenicima da traže specifične genetske uzorke povezane s proteinima koji mijenjaju metabolizam masti ili ugljikohidrata. Potom, ispitanici su napravili osnovni inzulinski test u kojem su popili mjericu glukoze na prazan želudac, a znanstvenici si im izmjerili inzulinski odgovor.
Ispitanici su dobili jasne i upute o količini hrane koju moraju unositi te promjenama koje su uvodili u prehranu u vremenu trajanja ispitivanja. Također, svi ispitanici su dobili upute koje namirnice izbjegavati, a kojima davati prednost.
Tijekom 12-mjesečnog perioda, znanstvenici su pratili napredak ispitanika, provjeravajući podatke o gubitku kilograma, tjelesnom sastavu, osnovnim razinama inzulina te dnevnom unosu ugljikohidrata odnosno masti, ovisno o skupini. Do kraja studije, ispitanici su prosječno izgubili 5,8 kilograma.
No, za razliku od početne hipoteze, znanstvenici nisu pronašli vezu između genetskog uzorka ili osnovne inzulinske razine i sklonosti pozitivnim rezultatima nakon provedbe bilo koje od dviju dijeta.
Ono što stoji u zaključku studije jest da je osnovna strategija za gubitak kilograma jednaka, bez obzira odluči li se osoba za dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata ili onu s niskim udjelom masti. „Jedite manje jednostavnih šećera, manje bijelog brašna i proizvoda od njega, a što više povrća. Jedite cjelovite namirnice, bez obzira radi li se o salati ili komadu crvenog mesa te pazite da ostajete u kalorijskom deficitu, bez obzira na koju dijetu se odlučite.“, zaključak je.
Objavljeno 27.05.2018.