Minerali su anorganski kemijski spojevi koji su u ljudskom organizmu prijeko potrebni za ispravno funkcioniranje organizma. Procjenjuje se da minerali čine oko 4,5% tjelesne mase, a njihov je zadatak da sudjeluju u različitim biokemijskim procesima. Budući da ih ljudski organizam ne može sam sintetizirati, potrebno ih je unositi hranom ili dodacima prehrani. U skupinu minerala spadaju i tzv. minerali u tragovima koje organizam treba u količini manjoj od 100 miligrama na dan.

U ovom tekstu ćemo se detaljnije pozabaviti jednim mineralom s popisa elemenata u tragovima, koji ima značajnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata i masti. To je krom.

Deficit kroma

Krom je mineral plavobijele do srebrnosive boje kojeg u ljudskom organizmu ima jako malo: odrasla osoba teška 70 kilograma u organizmu ima ukupno samo oko 14 mg ovog minerala. Krom se u organizam unosi hranom, a najveći krivci za gubljenje kroma iz organizma su stres, visok unos šećera, iscrpljujuće vježbanje, infekcije, trudnoća, dojenje i tjelesne ozljede.

Stoga, deficit kroma je čest kod osoba koje se bave napornim fizičkim poslom ili tjelesnom aktivnošću visokog intenziteta jer je izlučivanje ovog minerala iz tijela u tim slučajevima povećano.

Nedostatak kroma očituje se kroz poremećaje rasta, porast očnog tlaka i razine kolesterola u krvi, povećanje postotka masnog tkiva u tijelu te živčane i moždane poremećaje. Osim toga, manjak kroma u tijelu izravno je povezan s porastom kolesterola u krvi, te pojavom ateroskleroze.

Preporučeni dnevni unos za krom je 50 do 200 μg za odrasle.

Uloga kroma u organizmu

Najvažnija funkcija kroma jest ona povezana s metabolizmom glukoze, pri čemu krom pojačava djelovanje inzulina i povećava osjetljivost staničnih receptora na inzulin. Time se poboljšava djelovanje inzulina na prijenos glukoze iz krvotoka u stanicu.

Na taj način se stabilizira razina glukoze u krvi, smanjuje se rizik od razvoja dijabetesa, koji nastaje upravo zbog čestih i naglih promjena razina glukoze, pod neučinkovitim djelovanjem inzulina. Ukoliko je razina glukoze stabilna, ona se kvalitetnije i iskorištava za stvaranje energije, te se ne pretvara u masno tkivo i ne pohranjuje.

Osim povećanja osjetljivosti na inzulin jedna od funkcija kroma u organizmu je i razgradnja masnoća, pa ovaj mineral u tragovima može sniziti razinu "lošeg", LDL, kolesterola te povećati koncentraciju "dobrog", HDL kolesterola. Na taj način krom smanjuje rizik od nastanka bolesti srca koje su krivac za najveći broj smrtnih slučajeva u svijetu.

Dodatno, za krom je dokazano da usporava gubitak kalcija koji je povezan sa starenjem. Posebno je ovo važno za žene u menopauzi jer krom pomaže očuvanju zdravlja i gustoće kostiju.

Gdje se nalazi krom u hrani?

Najbolji izvor kroma je pivski kvasac, do ovaj proizvod često izaziva neželjene smetnje poput nadutosti, mučnine i probavnih tegoba pa ga mnogi ne mogu konzumirati. Osim u pivskom kvascu, krom nalazimo u telećoj jetri, dagnjama, skuši, dimljenom bakalaru, maslacu od kikirikija, mrkvi, brokuli, kukuruzu, špinatu, kupusu, grašku, krumpiru u ljusci, kruhu od integralnog brašna, jabuci, banani i naranči.

Nažalost, od kroma unesenog hranom, ljudski organizam uspijeva apsorbirati samo 1-2%, no pozitivno jest što vitamin C značajno povećava apsorpciju kroma. Treba imati i ina umu da se krom u organizmu veže za iste receptore kao željezo, pa povećan unos kroma može biti krivac za smanjenu apsorpciju željeza. Stoga, savjet je ova dva minerala unositi zajedno, posebno u slučajevima sniženih razina željeza.

Upozorenje: Zbog utjecaja na razine glukoze u krvi, osobe koje boluju od dijabetesa, prije uzimanja kroma kao dodatka prehrani, svakako se moraju konzultirati s liječnikom.

Objavljeno 13.10.2016.