Ponukan pojedinim objavama u zadnje vrijeme i brojnim polemikama oko toga dali je mlijeko zdrava namirnica ili ne, odlučio sam i ja pridonijeti svojim nutricionističkim znanjem ovoj temi.

Da ne bi bilo zabune, ja ću se pozabaviti analizom mlijeka kojeg danas najviše konzumiramo, a to je kravlje mlijeko jer jasno je da postoji bitna razlika u vrsti mlijeka i njegovog utjecaja na ljudski organizam. Danas postoje brojne studije koje idu i neidu u prilog konzumaciji kravljeg mlijeka i to čovjeka poprilično zbuni, no u praksi ja obično imam običaj da poslije čitanja svake studije provjerim od koga ili čega je ta studija financirana pa sam tako naišao na hrpu studija koje govore u prilog mlijeku, a koje su financirane od strane American Dairy Association što naravno baca sumnju na samu studiju, jer ja ako vidim interesnu vezu između studije i onoga koji je studiju naručio, postajem poprilično sumnjičav što je sasvim jasno i logično. Studije nisu tako jeftine tako da nije lako doći do studije stoga se studije ne rade tek samo tako. Više sam sklon vjerovanju studijama koje su financirane od strane svjetske zdravstvene organizacije (WHO). 

Dijabetes

Pa stoga krenimo u razmatranje. Svatko od vas tko je i malo istraživao utjecaj mlijeka na zdravlje je sigurno naišao i na česti veganski argument da je mlijeko hrana za telad, a ne za ljude. Stvar je potpuno jasna i logična. U mlijeku postoje razni peptidi i enzimi koji jednostavno nisu za ljudsku probavu i imaju negativan utjecaj na ljudsko zdravlje. Jedan od tih štetnih peptida građen je od 17 aminokiselina i sličan je peptidu iz našeg tijela koji se nalazi u stanicama naše gušterače koja proizvodi inzulin. Budući da naše tijelo često taj kravlji protein prepoznaje kao strano tijelo, naš imunološki sustav stvori antitijela na njega. Kasnije, ta ista antitijela napadaju naš protein iz gušterače, čime nastaje tzv. autoimuna reakcija na dio naše vlastite gušterače, koji se time uništi. Nema više biosinteze inzulina. 

Kardiovaskularne bolesti

Što se tiče utjecaja mlijeka na kardiovaskularne bolesti, mlijeko obiluje zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom stoga tu ne treba previše filozofije. Citirat ću Pub.Med.Government: "Konzumacija mlijeka povezana je s aterosklerozom. Nedavne orijentacijske studije potvrđuju raniju sumnju na usku povezanost između unosa mlijeka i aterosklerotske bolesti srca. Stoga se pruža podrška nedavno predloženoj novoj hipotezi da je ateroskleroza kronična zarazna bolest uzrokovana plavozelenim bakterijama i da je mlijeko nositelj ovih zagađujućih organizama. Razvijen je revizionistički pogled na prehranu i mlijeko u uzroku ateroskleroze. Prethodne hipoteze koje se odnose na konzumaciju mlijeka s aterosklerozom i napredak u tehnikama pasterizacije razmatraju se i integriraju s ovom teorijom infekcije."

Rak i tumor

Veza između raka i tumora te mlijeka može biti posredna i neposredna. Što se tiče posredne veze. Danas se zna da su šećeri hrana za karcinom, a mlijeko obiluje laktozom. U kineskoj studiji stoji da: "Životinjski proteini povećavaju proizvodnju inzulinu sličnog faktora rasta , narušavajući ravnotežu između rasta i uklanjanja stanica, i suzbijaju aktivirani oblik vitamina D , suzbijajući njegove višestruke zdravstvene dobrobiti. " Rak prostate se navodi kao najčešći rak koji je direktno povezan s mlijekom. Rađeni su i pokusi na štakorima u kojima je potvrđena opasnost kazeina od raznih oblika karcinoma. 
Neposredna opasnost od mlijeka povezana je s utjecajem mlijeka na pH organizma. Na ovo će naravno najviše vas reagirati jer postoje zablude da hrana ne utječe na ljudski pH što je jedna od najvećih gluposti što postoje. Kada hrana ne bi utjecala na pH organizma, onda bolest poput ketoacidoze ili acidoze koja je vrlo poznata, ne bi postojale, no one su itekako stvarne. Pored kineske studije postoje brojne studije koje su ovo dokazale. Naime mlijeko spada u kisele namirnice zbog životinjskih proteina koje utječu na smanjenje pH krvi i mekih tkiva što naposljetku dovodi do acidoze odnosno kiselosti organizma u čijem se okruženju tada lakše razvijaju bakterije i candida za koju se smatra da uzrokuje karcinom. U kiselom okruženju stanice lako i brže odumiru, dolazi do fermentacije limfnih čvorova u kojima se nakupljaju toksini i otrovi zbog nepravilnog rada. Inače smatra se da je acidoza direktno odgovorna za većinu bolesti koje postoje, a koje su povezane s prehranom, jer pH je direktan čimbenik u radu imuniteta, ako je pH niska, tada je i imunitet slab.

Osteoporoza

Još jedna od velikih zabluda je ta da mlijeko doprinosi očuvanju kostiju. Čovječe kakva zabluda. Nadovezujući se na acidozu, osteoporoza je direktno povezana s tim problemom jer u stanju acidoze, organizam izvlači kalcij iz kostiju ne bi li neutralizirao nizak pH u organizmu. Pojedinci se pozivaju da ljudski organizam ima nevjerojatnu sposobnost ravnoteže pH i da opasnost od zakiseljavanja organizma nema, no ne znaju da ta sposobnost ravnoteže dolazi upravo od najjačeg alkalizatora našeg organizma odnosno kalcija. Nitko se ne pita pomoću čega organizam održava tu ravnotežu. E pa eto odgovora. Dovoljno je pogledati statističke podatke iz svijeta. Nacije koje imaju najvišu stopu konzumacije mlijeka na svijetu imaju i najveću stopu osteoporoze na svijetu. Tu prednjače skandinavske zemlje poznate po mlijeku, sirevima itd., Švedska, Nizozemska, Norveška, Danska ali i Grčka, Švicarska i ostale zemlje koje se najviše oslanjaju na mlijeko. 

Alergeni

Još jedna od podtema o kojoj ne treba puno trošiti riječi jer vjerujem da mnogi od vas poznaju ili su čak i sami intolerantni na laktozu jer laktoza je jedan od najpoznatijih alergena. Također poznati alergeni u mlijeku su i beta-laktoglobulin, alfa-laktoalbumin, i kazein, tako da mlijeko bez laktoze nije baš idealno i rješenje za sve alergične. 

Hormoni i antibiotici

Oko ovog pitanja su se vodile mnoge rasprave čak i na našoj nacionalnoj televiziji, stoga ovo nije nikakva tajna. Ovaj problem je kad kada toliko stvaran i prisutan da je Europska unija čak propisala granice za dozvoljenu količinu antibiotika u mlijeku. Naime zbog svoje široke primjene u liječenju životinja antibiotici, odnosno antibiotički ostatci najčešće su prisutne inhibitorne tvari u mlijeku. Nakon što je liječenje završeno, antibiotici se zadržavaju u vimenu i izlučuju mlijekom. Antibiotici u mlijeko najčešće dospijevaju nakon intramamarne aplikacije tijekom liječenja mastitisa. Tkivo vimena resorbira jedan dio antibiotika, dok
se određena količina izlučuje mlijekom. Antibiotici u mlijeko dospijevaju i nakon parenteralnog, peroralnog, intrauterinog, intravenoznog i intramuskularnog davanja. Što se tiče hormona, naime, hormoni poput inzulinu sličnog faktora rasta 1 (IGF-1) i estrogena direktno su povezani s razvojem karcinoma sluznice maternice, prostate i dojke, a upravo ove hormone nalazi se u mliječnim proizvodima. Najvažniji hormoni pronađeni u mlijeku i mliječnim proizvodima su prolaktin te steroidni hormoni koji uključuju estrogen, progesteron, kortikoidne i androgene. Osim njih, u mliječnim proizvodima se nalaze i hormoni poput inzulinu sličnog faktora rasta 1 i prostaglandina.

Šlajm

Iako je ovo za neke samo mit, ovo je problem koji je toliko očit da tu nije potrebna ni studija. Doduše istraživanje objavljeno 2010. godine objavljeno u časopisu Medical Hypotheses koje otkriva da je pretjerana produkcija sluzi u respiratornom traktu moguća nakon konzumacije mlijeka, ali samo u pojedinaca koji za to imaju predispozicije. Nije još jasno koji mehanizam stoji u podlozi procesa niti kako prepoznati pojedinca koji može profitirati izbacivanjem mlijeka iz prehrane, ali godine koje slijede mogle bi nam dati odgovor i na to pitanje. 

Zaključak

Opasnosti od konzumacije mlijeka brojne su i zaista stvarne. Studije na koje se zagovornici mlijeka pozivaju trebale bi se uzimati vrlo pažljivo jer iza svake studije postoje skriveni interesi koji su kad kada dobronamjerni, a kad kada zlonamjerni. Prema American Journal of Science, vodeći ulagači u studije u Americi su mliječna industrija koja godišnje ostvaruje preko 36 milijardi dolara i financira najveći broj studija koje se bave utjecajem mlijeka na ljudsko zdravlje. Nažalost financijski interesi u svijetu diktiraju ponajviše medicinsku znanost. Na kraju krajeva ne zaboravite da je mlijeko hrana za telad, a ne za ljude. 

Izvori:

Kineska studija

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12710911/ Veza između mlijeka i karcinoma (Japanska studija)

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3195546/  Utjecaj alkalne hrane na organizam (J Environmental Public Health)

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27726930/ Utjecaj mlijeka na osteoporozu

Objavljeno 17.02.2021.