U orijentalnim kuhinjama matična mliječ je prisutna već tisućama godina zbog svojih iznimnih zdravstvenih i prehrambenih vrijednosti. Naime, matičnu mliječ se od davnina koristi kao jedinstveni prirodni izvor za očuvanje mladosti, energije i dugovječnosti.

Kako nastaje matična mliječ?

Medonosne pčele luče matičnu mliječ kojom hrane ličinke u koloniji. U glavama mladih radilica iz hipofaringealne i mandibularne žlijezde luči se mliječ koja hrani ličinke. Iz ličinki se razvijaju i pčele matice i pčele radilice, ovisno o njihovoj prehrani. Pčela matica se konstantno tijekom svojih prvih dana razvoja hrani matičnom mliječi, a radilica se nakon trećeg dana počinje hraniti peludom i nektarom. Stoga, jasno je da upravo matična mliječ utječe na rast, životni vijek, funkciju i plodnost matice, u odnosu na radilicu.

Veće količine matične mliječi deponirane su u matičnim ćelijama te se ondje prikupljaju kad matične ličinke napune 4 dana starosti. Košnica može proizvesti oko 500 g matične mliječi što objašnjava visoku cijenu ovog nutritivno savršenog proizvoda. Osim toga, matična mliječ je iznimno kvarljiv proizvod pa njezino prikupljanje zahtijeva posebne uvjete, brzi prijenos u hladnjake te posebno čuvanje.

Koji je sastav matične mliječi?

Matična mliječ je homogena, gusta, neprozirna i kremasta supstanca bijele do blijedožućkaste boje. Ima karakterističan oštri kiselo fenolni miris i malo kiselo slatki okus. Matična mliječ se smatra vrhuncem prirodne biosinteze zbog vrhunske kombinacije hranjivih i drugih tvari specifičnih za mliječ.

Moguće ju je kupiti kao dodatak prehrani koji obiluje nutrijentima:

• 57% -70% vode
• 10% – 18% bjelančevina
• 1,5% masti i 7% slobodnih masnih kiselina
• 9% - 15% šećera, uglavnom glukoze i fruktoze
• 0,7% - 1,5% mineralnih tvari, najviše kalija, kalcija, natrija, cinka, bakra i mangana
• vitamina B kompleksa s neznatnom količinom vitamina C
• enzima, inzulina, acetilkolina i paroteina

Matična mliječ je jedini prirodni izvor acetilkolina u čistom obliku, neurotransmitera koji omogućuje prijenos impulsa između živčanih stanica u organizmu. Od aminokiselina, matična mliječ sadrži čak 8 esencijalnih: valin, leucin, izoleucin, treonin, metionin, fenilalanin, triptofan i lizin.

Ukupna količina vitamina u jednom gramu matične mliječi je 336 do 351 miligram. Među proteinima u matičnoj mliječi nalazi se i royalisin koji je zaslužan za jačanje imunološkog sustava.

Koje su zdravstvene prednosti matične mliječi?

Japanski znanstvenici su 2010. godine u matičnoj mliječi izolirali protein royalisin koji pomaže u jačanju imunološkog sustava. Protiv bolesti, alergija i bakterija matična mliječ se bori kompleksom proteina nazvanim „glavni proteini matične mliječi“ (eng. Major Royal Jelly Proteins – MJRP), u kojem se nalazi i royalisin, a koji čine 80-90% svih proteina u matičnoj mliječi. Ova kombinacija proteina je jedinstvena i jedino je pčele mogu proizvesti u ovom obliku.

Matična mliječ ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje zbog svojeg vrhunskog sastava. Ona:

• Stimulira imunološki sustav
• Povećava energiju, izdržljivost i otpornost organizma
• Stimulira mentalne funkcije i jača memoriju
• Smanjuje nervozu i razdražljivost
• Potiče tjelesni rast i razvoj
• Uspostavlja hormonalnu ravnotežu
• Regulira krvni tlak
• Snižava nivo lipida i kolesterola
• Potiče brže zarastanje rana
• Liječi neplodnost u muškaraca i žena

Matična mliječ se koristi i u kozmetici za izradu krema i drugih preparata za pomoć problematičnoj koži s aknama, bubuljicama i oštećenjima kože. Aminokiseline iz matične mliječi pomažu u usporavanju stvaranja bora i staračkih mrlja na koži. Aminokiseline sudjeluju u stvaranju kolagena, a upravo je on odgovoran za čvrstoću i zategnutost kože. Vitamini iz matične mliječi pozitivno utječu na zdravlje kose i tjemena te regeneriraju oštećeno vlasište.

Kako se konzumira matična mliječ?

Svježu matičnu mliječ se konzumira peroralno, korištenjem drvene, staklene ili plastične žličice (korištenje metalne žličice uništava dio svojstava aminokiselina prisutnih u matičnoj mliječi).

Ispod jezika se stavi oko 1 gram matične mliječi (količina mliječi veličine zrna graška) i zadrži se ondje dok se ne rastopi i djelomično apsorbira (oko 5 minuta). Na taj način će organizam iz matične mliječi izvući najviše nutrijenata. Nakon konzumacije matične mliječi, ne preporučuje se narednih 20 minuta ništa jesti ni piti.

Matičnu mliječ se ne preporučuje uzimati navečer jer zbog utjecaja na energetske nivoe može izazvati nesanicu.

Nakon 15 do 30 dana uzimanja matične mliječi u kontinuitetu, potrebno je napraviti pauzu u istom vremenskom periodu. Razlog zbog kojeg je neophodno praviti pauzu je antibakterijsko svojstvo matične mliječi.

Matična mliječ u neprerađenom obliku mora se pohraniti u hladnjaku na temperaturi od -18°C, kako bi se očuvala njezina svojstva. Načeta mliječ se drži na temperaturi do +4°C, najduže godinu dana. Odmrznuta matična mliječ ne smije se ponovo smrzavati.

Napomena

Matična mliječ se ne smije konzumirati tijekom napada bronhijalne astme. Također, matičnu mliječ ne smiju koristiti osobe s poremećajima funkcije nadbubrežne žlijezde i akutnim infekcijskim bolestima, kao ni osobe koje su imale transplantacije organa zbog njezinih imunostimulirajućih djelovanja. Osim toga, moguće su alergijske reakcije poput crvenila te naticanja dijela kože koji je došao u kontakt s matičnom mliječi. Alergija na pelud nema poveznice s alergijom na matičnu mliječ.

Jeste li vi probali matičnu mliječ i i kakva su vaša iskustva? Podijelite ih s nama!

Objavljeno 23.02.2015.